Uvod: kako je izbila “Dvanaestodnevna” eskalacija

Iako Teheran i Tel Aviv decenijama ratuju preko posrednika, direktni sukob krenuo je 13. juna 2025, kada je Izrael izveo iznenadne vazdušne udare na iranska nuklearna postrojenja Natanz, Fordo i Isfahan, obrazlažući to „neposrednom pretnjom” da Iran ubrzano približava oružanu fazu svog programa. Iran je odgovorio salvom balističkih projektila na izraelske gradove, prvi put probivši više slojeva izraelske protiv-raketne odbrane.

Dinamika borbenih dejstava

14–20. jun – Izrael je pogodio više od 100 ciljeva unutar Irana: radarske stanice u blizini Teherana, fabrike dronova u Kereju i komandne centre IRGC-a. Iran je gađao Baz-Uded (Al-Udeid) u Kataru, Haifu, Tel Aviv i Be’er Ševu, nanoseći najveće civilne gubitke od rata 2006.

21–22. jun – SAD se formalno pridružuju ofanzivi i „bunker-buster” bombama pogađaju podzemni deo Fordoa, povećavajući rizik od nuklearne kontaminacije. Generalni sekretar UN upozorava da se „prozor za sprečavanje katastrofalne eskalacije brzo zatvara”.

23. jun – Iran lansira projektile na najveću američku bazu na Bliskom istoku (Al-Udeid); presretnuti su, ali tri zalivske države preventivno zatvaraju svoj vazdušni prostor.

24. jun, 04:00 TEH – „Potpuni i totalni prekid vatre” koji je na društvenim mrežama objavio američki predsednik Donald Tramp stupa na snagu, ali obe strane ubrzo optužuju jedna drugu za nova kršenja.

Ljudski bilans i humanitarna slika

UN procenjuje 224 poginula i više od 1 000 ranjenih u Iranu, mahom civila, te 24 poginula i oko 900 povređenih u Izraelu. Više od milion stanovnika Teherana i 300 000 u južnom Izraelu privremeno napušta domove. IAEA privremeno evakuiše inspektore sa dve lokacije, dok Crveni polumesec upozorava da su bolnički kapaciteti u Isfahanu popunjeni 120 %.

Diplomatska bitka

Savjet bezbednosti UN održava tri hitne sednice; stalne članice ostaju podeljene, ali postoji konsenzus da se nuklearna postrojenja proglase „zonom bez napada”. Katar i Oman vode tihi kanal Teheran–Vašington. Ankara nudi medicinsku evakuaciju, dok Moskva i Peking podržavaju Iranovu „legitimnu odbranu”, ali pozivaju na povratak u JCPOA okvir. EU i London uslovljavaju ublažavanje sankcija povratkom inspektora IAEA i trajnim prekidom balističkih testova.

Ekonomski uticaji

Šok na naftnom tržištu ublažava se posle najave primirja: Brent pada za tri procenta, a globalni akcijski indeksi rastu. Agencija Fitch upozorava da bi ponovni napadi na Hormuški moreuz mogli gurnuti cenu nafte iznad 120 $ po barelu i pogurati recesione pritiske u Evropi i Aziji.

Tehničke lekcije rata

Izraelski „Arrow-3” presretači pokazali su stopu uspeha od 86 %, ali je svaka lansirana jedinica veoma skupa, pa se postavlja pitanje održivosti pri masovnim napadima. Iranski projektili „Kheibar-4” dokazali su domet oko 2 000 km и višestruke varijante bojevih glava, zaobilazeći starije slojeve sistema „Patriot” u Jordanu i Saudijskoj Arabiji. Na kibernetičkom frontu, Izrael je 18. juna onesposobio iranski sistem protivvazdušne komande „Joshan” malverom „BlueDome”, dok je Iran uzvratio DDoS napadima na izraelsku elektro-mrežu, ali bez većih posledica po snabdevanje.

Zaključak

Sukob iz juna 2025. predstavlja najopasniji trenutak izraelsko-iranske konfrontacije u ovom veku. Iako je primirje trenutno na snazi, njegova krhkost, nuklearna dimenzija i regionalna umreženost aktera znače da svaki pogrešan korak može ponovo gurnuti Bliski istok na ivicu širokog rata. Diplomatija UN-a i verifikacija IAEA ostaju ključni amortizer između rata i trajnog rešenja.