Povlačenje rezolucije na IAEA Generalnoj konferenciji u Beču

Iran je u posljednjem trenutku u Beču povukao rezoluciju koju je zajedno s Kinom, Rusijom i drugim državama predložio na glasanje pred godišnjim zasjedanjem članica Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Povlačenje rezolucije o zabrani napada na nuklearna postrojenja izazvalo je diplomatske trzavice između Irana i Zapada.

Prema izjavama zapadnih diplomata, SAD je intenzivno lobirao u pozadini da spriječi usvajanje teksta, uključujući i prijetnju smanjenjem finansiranja IAEA ili ograničavanjem prava Izraela unutar agencije. Iran je naveo istorijski primjer iz 1981. kada je tehnička pomoć Izraelu obustavljena nakon udara na nuklearni reaktor u Iraku.

Sadržaj i argumenti podnosilaca

Ambasador Irana pri UN Reza Najafi rekao je da je, “guided by the spirit of goodwill and constructive engagement, and at the request of several member states,” odloženo odlučivanje o prijedlogu do naredne godine. Tekst iranskog nacrta, kako je navedeno, “strongly condemned” the “deliberate and unlawful attacks carried out in June 2025 against nuclear sites and facilities of the Islamic Republic of Iran,” adding that it constituted a “clear violation of international law.” Dokument je također “reaffirmed” that “all states must refrain from attacking or threatening to attack peaceful nuclear facilities in other countries.”

Najafi je istakao da cilj inicijative “has never been to create division among member states,” te da “on matters of such importance and sensitivity, it is imperative that the general conference conveys a unified and unambiguous message.” Dodao je: “We firmly believe that the voice of this body should not be distorted under the weight of the intimidation and political pressure exerted by one of the aggressors.”

Napetosti nakon juna

Napetosti su porasle nakon juna, kada je Izrael napao iranske nuklearne i vojne lokacije, a SAD je 22. juna izveo udare na tri iranske nuklearne lokacije. Iran i dalje tvrdi da je njegov nuklearni program miroljubiv. Šef iranskog civilnog atomskog organa Mohammad Eslami rekao je da očekuje da države članice “take appropriate measures in response to these unlawful attacks on nuclear facilities.” On je upozorio da su “recent threats made by the United States in this regard, as well as the exertion of political pressure on countries and the instrumental use of the Agency in various forms, including through influence on its budget, are matters of serious concern.”

Američki predstavnik Howard Solomon ocijenio je da nacrt “painted a deeply inaccurate picture of recent events, distorted international law and selectively quoted from the IAEA statute and other documents adopted by the IAEA General Conference and U.N., taking them out of context and drawing inaccurate conclusions.” Po njegovim riječima, rezolucija bi “it would have been overwhelmingly defeated.” Solomon je branio američke udare navodeći da “the grave and growing threat to Israel and the region created by Iran’s enrichment program necessitated strong and decisive action directed by President Trump,” i da SAD nije “take this action lightly.”

Prijetnja sankcijama i rok za 'snapback'

Ovo zasjedanje dolazi dok Francuska, Njemačka i Velika Britanija pokreću proceduru za ponovno uvođenje Ujedinjenih nacija sankcija protiv Irana zbog navodnog nepoštovanja sporazuma iz 2015. Pozivani 'snapback' pokreće tridesetodnevni rok za ponovno uvođenje sankcija, osim ako Zapad i Iran ne postignu diplomatski dogovor. Evropske zemlje su spremne produžiti rok ako Iran obnovi direktne pregovore sa SAD, omogući inspektorima IAEA pristup nuklearnim lokacijama i objasni više od 400 kilograma visoko obogaćenog urana.

Na pitanje da li je 'snapback' izvjestan, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je: “Yes. I think so because the latest news we had from the Iranians is not serious.”