Iranski kurdski disidenti prate posljedice rata i budućnost režima u Iranu
Iranski kurdski disidenti smješteni u sjevernom Iraku brižljivo prate posljedice dvanaestodnevnog sukoba između Irana i Izraela koji je zaustavljen primirjem uz posredovanje SAD-a. Izrael je 13. juna započeo vazdušne napade na iranske ciljeve, izazivajući missileske napade Irana na Izrael. Konflikt je eskalirao kada su SAD 18. juna gađale iranske nuklearne objekte sa teškim bombama, što je označilo prekretnicu u ratu.
Sa ranjivim prekidom vatre, iranski Kurdi u Iraku razmatraju mogućnosti svoje političke budućnosti u slučaju slabljenja teokratske vlasti u Iranu, koja traje od Islamske revolucije 1979. godine. Mnoge kurdske grupe imaju historijski oružani karakter i smještene su u poluautonomnom iračkom Kurdistanu, ali su pod pritiskom Bagdada da se demilitarizuju i presele iz pograničnih područja s Iranom.
Čelnici glavnih kurdskih grupa u Iraku tvrde da se trenutno fokusiraju na političku organizaciju kako ne bi bili marginalizovani ukoliko dođe do promjene režima u Teheranu. Iako neki lideri poput Husajna Jazdanpanaha pozivaju na podizanje oružanog otpora, drugi smatraju da bi prerana vojna akcija mogla ugroziti i Kurde i bezbjednost regije. Predstavnik Komala Abdullah Mohtadi ističe da rat može donijeti unutrašnje promjene, ali da oni za sada ne pozivaju na oružanu borbu, već prate razvoj situacije.
Uprkos zajedničkim ciljevima, iranske kurdske organizacije imaju različite pristupe, od potpunog osamostaljenja do zahtjeva za političkom autonomijom sličnom onoj u iračkom Kurdistanu. Oni pokušavaju pronaći zajednički politički stav, ali do sada nije bilo značajnije koordinacije između njih ni sa iračkim vlastima i kurdskim liderima u Iraku.
Kawsar Fattahi iz Komale smatra da kurdski disidenti moraju planirati budućnost nakon mogućeg pada režima, te naglašava da cilj nije samo uništenje postojećeg sistema već stvaranje demokratskog, sekularnog i federalnog Irana u kojem su prava Kurda zaštićena.
