Utjecaj rata sa Izraelom na Iran
Duboki sukob između Irana i Izraela koji traje 12 dana ostavio je teokratski režim Irana i njegovog 86-godišnjeg vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneja u potrebi za obnovom nakon teških gubitaka. Izraelski vazdušni napadi ciljali su vrhovne činovnike Iranske revolucionarne garde i značajno oslabili iranski arsenal balističkih raketa. Pored toga, upotreba američkih bombi za rušenje bunkera oštetila je iranski nuklearni program, iako je tačan obim štete i dalje predmet polemike.
Izolacija i unutrašnji izazovi
Hamneji se povukao u duboku izolaciju, pojavljujući se rijetko u video-porukama dok su izraelski avioni nesmetano izviđali nebo Irana. Savezi u okviru "Osi otpora", koje Iran predvodi, znatno su oslabiljeni nakon izraelske kontraofanzive, a očekivana podrška Kine i Rusije nije došla. Na domaćem terenu, Iran se i dalje suočava sa ekonomskim pritiscima, uključujući međunarodne sankcije, korupciju i loše upravljanje koje već godinama pogađaju zemlju.
Unutrašnje sigurnosne reforme
Jedan od najvažnijih zadataka za Hamneija biće utvrđivanje lojalnosti unutar redova Revolucionarne garde, jer je izraelska obavještajna služba jasno pokazala koliko je duboko infiltrirana u iranske strukture. Ovo povjerenje sada predstavlja prepreku za efikasnu obnovu i sigurnosne procese. Na vojnom planu, preživjeli zapovjednici poput generala Esmaila Qaanija upravljaju ostacima snaga revolucione garde.
Nuklearni status i potencijalna eskalacija
Nakon što su izraelske operacije otkrile ranjivosti Irana, stratezi u Teheranu mogla bi da razmatraju razvoj nuklearnog oružja, iako je zvanična iranska pozicija da njihov nuklearni program služi mirnim svrhama. Međutim, sada sve više glasova u režimu traži nuklearnu bombu, dok se obnovu nuklearnih kapaciteta mora obaviti u potpunoj tajnosti kako bi se izbjegle nove izraelske udare. Sa druge strane, moguće su i diplomatske opcije, sa SAD-om, kao što je izrazio američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff.
Pad ekonomije i socijalni nemiri
Rat je dodatno ugrozio ionako krhku ekonomiju Irana, pogođenu sankcijama, korupcijom i sistemskim problemima. Dugotrajni nestanci struje, pad riala, kao i privremeni prekid na berzi i mjenjačnicama stvaraju dodatni pritisak. Ekonomski problemi u prošlosti su već uzrokovali masovne proteste, poput onih iz 2019. i 2022. godine, koje je režim žestoko gušio.
Nepoznata budućnost vrhovnog vođe
Iako je Hamneji preživio ovaj sukob, njegovo nasleđivanje predstavlja neizvjesnost. Moguće je da će islamska republika doživjeti zaokret prema vojnoj dominaciji, gdje će vojska i revolucionarna garda imati veći uticaj, što bi moglo radikalno promijeniti strukturu vlasti u zemlji.
