Sukobi u Sweidi i Primirje
Naoružani beduinski klanovi u Siriji objavili su u nedjelju povlačenje iz južnog grada Sweide nakon više od sedmicu dana sukoba, u skladu sa primirjem posredovanim od strane SAD. Sukobi između milicija pripadnika druzenjske manjine i sunitskih muslimanskih klanova odnijeli su stotine života i ugrozili već krhku postratnu tranziciju Sirije. Istovremeno, Izrael je izveo niz vazdušnih udara u provinciji sa većinskim druzenjskim stanovništvom, ciljajući snage vlade koje su faktički stajale na strani beduina.
Razlog Sukoba i Vladine Akcije
Sukobe su pokrenuli otmice među klanovima u nekoliko gradova i sela provincije, kasnije proširene na grad Sweidu. Vladine snage su bile preplavljene i povlačile su se i ponovo raspoređivale kako bi zaustavile obračune. Privremeni predsjednik Ahmad al-Sharaa, koji je pokazivao veću naklonost beduinima, apelovao je na druzenjsku zajednicu ali i kritikovao milicije, pozivajući beduine da se povuku jer "ne mogu zamijeniti ulogu države u rješavanju poslova zemlje i uspostavljanju sigurnosti".
Humanitarna Pomoć i Reakcije
Povlačenje beduina donijelo je oprezan mir u region, a konvoji sa humanitarnom pomoći su na putu. Sirijski Crveni polumjesec saopštio je da šalje 32 kamiona sa hranom, lijekovima, vodom, gorivom i drugom pomoći u provinciiju Sweida, pogođenu nestancima struje i nestašicama. Takođe, Ministarstvo zdravlja šalje svoj konvoj. Posebni izaslanik SAD za Siriju, Tom Barrack, istakao je da nasilje zasjenjuje početni optimizam oko postratne tranzicije i ukidanja međunarodnih sankcija, pozivajući sve frakcije na hitno prekidanje sukoba i prestanak osvetničkih ciklusa.
Kultura i Nepovjerenje
Više desetina druzenjskih civila ubijeno je u ciljnim napadima beduinskih boraca i vladinih snaga. Pojavili su se video snimci na kojima milicionari uništavaju portrete druzenjskih vjerskih zvaničnika i briju brkove stariji, što se smatra kulturnim uvredama. Druzijci su uzvratno napadali područja sa većinskim beduinskim stanovništvom, što je primoralo porodice na bijeg u susjednu provinciju Dara. Većina od oko milion Druzenjaca živi u Siriji, Libanu i Izraelu, uključujući Golan, koji Izrael kontroliše od 1967. godine. Nedavni sukobi povećali su nepovjerenje Druzenjaca u novu vlast u Damasku i narušili vjeru u mirnu koegzistenciju.
