Tjesnac Hormuz: ključni naftni prolaz pod prijetnjom
Rat između Izraela i Irana izaziva zabrinutost zbog mogućeg iranskog pokušaja zatvaranja Tjesnaca Hormuz, najvažnijeg naftnog prolaza na svijetu. Svakodnevno kroz ovaj tjesnac prođe ogroman broj barela nafte, a iranske oružane snage posjeduju brze napadačke brodove, morske mine i rakete kojima bi mogli privremeno onemogućiti prolaz. Glavna iranska mornarička baza Bandar Abbas smještena je na sjevernoj obali tjesnaca. Iran bi svoje rakete mogao lansirati i s obale Perzijskog zaliva, slično kao jemenski Huti u Crvenom moru.
Važnost tjesnaca za globalno tržište nafte
Oko 20 miliona barela nafte dnevno, što je 20% svjetske potrošnje, prolazi kroz ovaj водени пут 2024. godine, većinom prema Aziji. Tjesnac povezuje Perzijski zaliv s Omanom i Arapskim morem, najuži dio širok je 33 km i može primiti najveće naftne tankere. Nafta koja prolazi kroz tjesnac dolazi od Saudijske Arabije, UAE, Iraka, Irana, Kuvajta i Bahreina, dok veliki dio ukapljenog prirodnog gasa stiže iz Katara. Morske rute su u većem dijelu u omanijskim i iranskim teritorijalnim vodama. Za razliku od drugih naftnih prolaza, ovdje alternativnih ruta nema zbog nedovoljnog kapaciteta kopnenih cjevovoda.
Posljedice zatvaranja tjesnaca na svjetske cijene nafte
Da Iran zatvori tjesnac, cijene nafte mogle bi privremeno skočiti i do 120-130 dolara po barelu, što bi prouzrokovalo inflatorni udar na globalnu ekonomiju, ali analitičari procjenjuju da to ne bi trajalo dugo. Azija bi najviše osjetila posljedice jer 84% nafte iz tjesnaca ide na njen kontinent, posebno Kina, Indija, Japan i Južna Koreja. Kina posjeduje zalihu od 1,1 milijardu barela, što je otprilike 2,5 mjeseca potrošnje. SAD bi osjećale cjenovni utjecaj, ali ne i znatni gubitak nafte jer samo 7% njihove nafte dolazi iz zaliva preko tjesnaca.
Zašto Iran ne bi zatvorio tjesnac i uloga SAD
Zatvaranjem tjesnaca Iran bi prekinuo vlastite naftne isporuke jer je novi terminal u Jasku nedovoljno razvijen da ga zamijeni. Time bi također oštetio Kinu, svog glavnog kupca i saveznika, te arapske susjede koji podržavaju Iran u sukobu. Blokada bi bila i uvreda za Oman, koji posreduje između SAD i Irana. Očekuje se američka vojna intervencija za ponovno otvaranje tjesnaca. SAD su u 1980-im pratili naftne tankere kroz tjesnac kako bi ih zaštitili od iranskih napada. Cijene nafte neće ostati dugo povišene jer bi američka mornarica brzo uklonila prijetnju, uz podršku Evrope i vjerojatno Kine. Iranska mornarica bi mogla biti uništena za nekoliko sati ili dana.
