Potencijalni odgovor Irana u sukobu sa Izraelom i važnost tjesnaca Hormuz
Rastući sukob između Izraela i Irana pojačava strahove da bi Iran mogao pokušati zatvoriti tjesnac Hormuz, ključnu pomorsku tačku kroz koju svaki dan prolazi oko 20 miliona barela nafte, što čini oko 20% svjetske potrošnje. Tjesnac, smješten između Omana i Irana, omogućen je za prolazak najvećih tankera i predstavlja vitalnu rutu za naftu iz Saudijske Arabije, UAE, Iraka, Irana, Kuvajta i Bahreina. Iran može koristiti svoju flotilu brzih napadačkih brodova, hiljade pomorskih mina i raketa da blokira prolaz, barem privremeno.
Ekonomija i geopolitička važnost tjesnaca Hormuz
Nakon strateške lokacije, zatvaranje tjesnaca moglo bi poslati cijene nafte na 120-130 dolara po barelu, što bi izazvalo inflatorni šok globalnoj ekonomiji. Azijski kupci poput Kine, Indije, Japana i Južne Koreje bi to najviše osjetili, jer 84% nafte iz tjesnaca ide u Aziju. Kina ima zalihe od 1,1 milijardu barela, dostatne za oko 2,5 mjeseca, dok SAD, koji su smanjili uvoz iz ovog područja na 7%, ne bi pretrpjeli velike gubitke u količini, ali bi cijene bile pogođene.
Razlozi zašto Iran ne bi zatvorio tjesnac
Iako Iran ima novi terminal u Jasku, on još nije funkcionalan da zamijeni tjesnac. Blokada bi naštetila iranskim izvoznim mogućnostima i njegovim glavni partnerima, posebno Kini, kao i arapskim zemljama koje formalno podržavaju Iran u sukobu s Izraelom. Takođe bi uvrijedila Oman, koji djeluje kao posrednik između Irana i SAD-a.
Mogući američki vojni odgovor
Analitičari predviđaju da bi SAD brzo reagovale da oslobode tjesnac, kao što su činile tokom 1980-ih u Iransko-iračkom ratu, prateći tankerima kroz ovaj prolaz. Predviđa se da bi američka mornarica uništila iranske snage u roku od nekoliko dana, uz podršku Evrope i, čak neformalnu, Kine. Time bi energetski tokovi bili brzo obnovljeni, sprječavajući duži poremećaj cijena nafte.
