Uvod
Kada je riječ o femicidu u BiH, nevladine organizacije upozoravaju na toleriranje patrijarhalnih obrazaca i izostanak političke volje. Helsinški parlament građana Banja Luka ističe da bez reforme prakse i resursa zakoni ostaju 'mrtvo slovo na papiru'. Femicid i nasilje nad ženama u BiH zahtijevaju hitnu pažnju javnih politika.
Zakoni i praksa
Federacija BiH je nedavno uvela femicid kao zasebno kazneno djelo, dok na državnom nivou i u Republici Srpskoj nema precizne norme. Promjene zakona su prvi korak, ali za stvarnu zaštitu žena potrebna je primjena zakona, koordinacija i politička volja.
- Bez stvarne posvećenosti institucija i političkih lidera primjeni normi i osiguravanju adekvatnih resursa, promjene ostaju 'mrtvo slovo na papiru'
Resursi i kazne
Sigurne kuće postoje, ali finansiranje kasni i često zavise od donatora. Policija i centri za socijalni rad ne procesuiraju uvijek prijave sustavno, što ostavlja žene u riziku. Analiza sudske prakse je pokazala da prosječna dužina izrečenih zatvorskih kazni počiniteljima ubojstava žena iznosi devet godina i devet mjeseci, navode iz Helsinškog parlamenta građana i naglašavaju da je, s druge strane, zaprijećena kazna za teško ubojstvo, što femicid zasigurno jest, od 21 do 45 godina.
Podrška žrtvama
- Krizni centri u Sarajevu, Tuzli i Mostaru i dalje su u fazi razvoja, a u BiH bi trebalo biti 15 takvih centara jer je preporuka da se na 200.000 stanovnika osnuje jedan takav centar
- Fondovi i programi za ekonomsko osnaživanje i zapošljavanje tih žena su nedovoljni i to je jedno od pitanja kojem se mora posvetiti više pozornosti
Zaključak
Femicid u BiH ostaje hitan društveni problem. Potrebne su zakonske reforme, strože kazne, adekvatne sigurne kuće, sistemska procjena rizika i trajna podrška žrtvama nasilja nad ženama.
