Potvrđena presuda Miloradu Dodiku
Na četvrtu godišnjicu dolaska Kristijana Šmita u Bosnu i Hercegovinu kao političkog "slepi putnik", Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora (koju može da otkupi) i šest godina zabrane bavljenja politikom zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Ova odluka otvara vrata za potencijalno dublju destabilizaciju RS i širu političku krizu u Bosni i Hercegovini.
Odgovor Milorada Dodika
Dodik je javno odbacio presudu, nazvavši je političkom i usmjerenom protiv Republike Srpske. "Nisam počinio nikakvo krivično djelo i terete me jer se nisam svidio Šmitu. Ovo je politička presuda i pokušaj eliminacije RS", rekao je, ističući da sudsku odluku smatra udarom na RS i njenu budućnost. Poručio je da neće dozvoliti održavanje vanrednih predsjedničkih izbora u RS, apelirajući na saradnike da spriječe njihovu organizaciju.
Reakcije i pravni dalji koraci
Miloš Lukić, v.d. direktora "Službenog glasnika" RS, oslobođen optužbi, izjavio je da presuda Dodiku predstavlja dio šireg plana destabilizacije srpskih prostora. Advokat Gorana Bubić najavio je da će pravni tim nastaviti borbu, tražeći mjere protiv izvršenja presude do odluke Ustavnog suda, a potom će se obratiti i Evropskom sudu za ljudska prava.
Političke i pravne posljedice u BiH
Prema Izbornom zakonu BiH, Dodiku će zbog pravosnažne presude biti oduzet mandat, a odluku treba donijeti Centralna izborna komisija BiH. Ipak, Dodik je najavio da će nastaviti obavljati funkciju dok ne dobije jasan plan Narodne skupštine RS. Ova presuda predstavlja dodatni izazov za suživot Srba, Bošnjaka i Hrvata u BiH i najavljuje moguće veće tenzije i promjene u političkoj strukturi države.
Širi kontekst konflikta
Kontroverze sa Šmitovim odlukama i osporavanjem odluka Ustavnog suda BiH dovele su do donošenja zakona u RS kojima se odbija primjena tih odluka. Suđenje Dodiku bilo je praćeno brojnim pravnim nepravilnostima i političkim pritiscima. Dodik i srpski zvaničnici ostaju odlučni u zaštiti autonomije Republike Srpske, ali istovremeno poručuju da neće ugroziti mir u regionu.
