Masovni odlazak i negativan prirodni priraštaj u BiH
Od 2009. do 2019. godine Bosna i Hercegovina je izgubila oko 400.000 stanovnika zbog negativnog prirodnog priraštaja i velikog iseljavanja, naročito mladih. Više od polovine građana porijeklom iz BiH danas živi izvan zemlje, što dodatno zabrinjava demografske trendove. Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost pojačavaju odluke o napuštanju države.
Uzroci depopulacije i ekonomska stagnacija
Analiza demografskih kretanja u posljednjem desetljeću ukazuje na značajno smanjenje stanovništva u nerazvijenim opštinama stvorenim posle Dejtonskog sporazuma. Hronična nezaposlenost, loša infrastruktura i nedostatak perspektive za mlade stvaraju začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ukoliko lokalne zajednice ne budu hitno osnažene, mnoga područja mogle bi sasvim nestati.
Potrebne javne politike i upravljanje migracijama
Demografske promjene oblikuju budućnost Bosne i Hercegovine. Gubitak mladog i obrazovanog stanovništva negativno utiče na tržište rada, zdravstveni sistem i društvenu strukturu. Ekonomske nejednakosti, nezaposlenost i niske plate su glavni razlozi za odlaske. Sve izraženije unutrašnje i sezonske migracije zahtijevaju hitne mjere i aktivne migracione politike da bi se spriječio dalji odliv stanovništva i podstakao povratak.
Statistički podaci o demografskim kretanjima
BiH od 2009. godine bilježi negativan prirodni priraštaj, koji je 2022. dostigao stopu od -6,7 na 1.000 stanovnika. Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo preko 400.000 ljudi, najviše mladih u dobi od 20 do 29 godina. Prosječna starost stanovništva porasla je sa 39,6 na 42,5 godina. Bez strateškog upravljanja migracijama i razvoja imigracionih politika, zemlja je ugrožena demografskim slomom. Demografska revitalizacija smatra se jednim od ključnih izazova za savremenu BiH.
