Kriza u rudnicima i uticaj na snabdijevanje ugljem

Generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić upozorava da rudnici nisu proveli prestrukturiranje prije ulaska u Koncern, pa su ušli sa dugom od 36 miliona KM, koji se povećao na 1,2 milijarde KM. To je negativno djelovalo na poslovanje i snabdijevanje ugljem termoelektrana, jer EPBiH zavisi 80% od termoelektrana, a 20% od hidroelektrana. U prvih šest mjeseci isporuka je bila samo 73% ugovorenih količina, dok je otkriva uglja na 46% plana.

- Rudnici moraju biti svjesni da se energetski sustava Federacije može stabilizirati samo povećanom proizvodnjom uglja jer se EPBiH većinom oslanja na proizvodnju iz termoelektrana 80 posto, dok je 20 posto proizvodnje iz hidroelektrana. Zbog toga konstantno radimo na podizanju proizvodnje uglja i poboljšanju uvjeta rada, izjavio je Buljubašić.

- Očekujemo zauzvrat proaktivan pristup i isporuku potrebnih tona uglja za rad naših termoelektrana. Rudnici u Koncernu EPBiH moraju proizvoditi planske količine uglja, koje su zajedno utvrđene i ugovorene između rudnika i EPBiH. Novina u kolektivnom ugovoru je da ćemo ispunjavati svoje obaveze samo ukoliko i rudnici budu ispunjavali svoje. Ne možemo podržavati one koji ne poštuju ugovorene obaveze i ugrožavaju energetski sustav, naveo je Buljubašić.

Stanje po rudnicima i mjere

Najveći problemi proizvodnje su u RMU Breza i RMU Đurđevik, dok RU Kreka ostvaruje najbolje rezultate u zadnje tri godine. RU Kreka, RMU Kakanj i RMU Abid Lolić bilježe oporavak, a RU Gračanica je na planu. U Koncernu radi 4.967 radnika, od čega 1.226 invalida rada, uz prosječna dnevna odsustva 1.500–1.700 radnika.

- Kada govorimo o procesu prestrukturiranja u današnjim okolnostima, on je već prisutan kroz provođenje programa zbrinjavanja viška radnika u RMU Zenica (zbrinuto 199 rudara), zatvaranja jama koje su tehnološki i ekonomski neodržive, nastavak procesa dokapitalizacije kroz nabavku opreme i mehanizacije za perspektivne rudnike za površinsku eksploataciju uglja u cilju povećanja produktivnosti, rekao je Buljubašić.

Zaostaci u otkrivci od 2010. do juna 2025. iznose 128 miliona m3, što otežava eksploataciju uglja. Projekt pravedne tranzicije vrijedan oko 160 miliona KM, uz kredit Svjetske banke, finansira zatvaranje jama, prenamjenu zemljišta i izgradnju fotonaponskih elektrana Dubrave 12.2 MW i RMU Banovići 15 MW.

- Kada je riječ o RMU Zenica, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Elektroprivreda BiH i RMU Zenica intenzivno rade na zakonu o zatvaranju rudnika Zenica. To je zakon koji se prvi put donosi u FBiH i u cijeloj BiH i vrlo je važno da obuhvati sve aspekte vezane za provođenje procesa zatvaranja tog rudnika. Cilj zakona je da definira način za zbrinjavanje uposlenika i financijski reguliraju obaveze rudnika prema EPBiH, kao i druge iskazane obaveze, rekao je Buljubašić.

- Prelazak na obnovljive, povoljnije izvore energije onemogućavaju i otežavaju birokratske prepreke poput zabrane raspolaganja državnom imovinom, ali i protivljenja izgradnji hidroelektrana. Rješenje vidimo u izradi posebnog zakonskog okvira koji će proces pravedne tranzicije pratiti stvaranjem uvjeta za izgradnju novih proizvodnih objekata hidroelektrana, prepumpnih elektrana, vjetroelektrana, plinskih elektrana, fotonaponskih elektrana i baterijsklh skladišta. Vrlo brzo EP BiH će predstaviti projekat Prosumer 5000+, rekao je Buljubašić.