Šta donosi novi Zakon o fiskalnim transakcijama u FBiH

Novi zakon predviđa obavezu izdavanja fiskalnih računa za sve subjekte na teritoriju FBiH, uključujući privredna društva, obrtnike i fizičke osobe koje nisu registrirani poduzetnici, ali ostvare godišnji prihod veći od pet tisuća maraka. Fiskalni račun i fiskalizacija postaju obavezni za prihode iznad pet tisuća maraka, što po mišljenju stručnjaka dodatno opterećuje građane i privredu u uslovima visokih cijena i inflacije. Mnogi smatraju da FBiH još nema potrebnu fiskalnu reformu i temelje fiskalizacije koji bi olakšali poslovanje i životni standard.

Reakcije i kritike

Haris Šabanović, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH, ističe zabrinutost zbog brzine uvođenja fiskalizacije i njenog efekta na građane i privredu.

- Ali zato fiskalizacija ide i to ide vrlo promptno, iako ja uopće ne vjerujem da nam je to toliko potrebno, jer ima načina da se trenutno stanje riješi i ovo je samo jedan dodatni namet u cijeloj priči i građanima i privredi. Smatram da je to potpuno nepotrebno i da neće donijeti ništa novo osim prihoda jednoj ili dvije kompanije, ali vjerojatno jednoj i već se zna kojoj, kaže Šabanović.

- To vidite jasno po tome koga izuzimamo iz tog zakona, tamo vidite da u rang s javnim institucijama i vjerskim ustanovama, idu kladionice, i to je sve što meni taj zakon kaže i jasna mi je poruka tog zakona u tom jednom članu, zaključuje Šabanović.

- Kako da ubrzamo gospodarstvo, da više toga ide radniku, ali ova vlast nije spremna za to, a ovo posljednje zaduženje na Londonskoj burzi je, nažalost, pokazalo da sam bio u pravu kada sam govorio da je hazna prazna, jer da hazna nije prazna, ne bi se išlo na Londonsku burzu po 700 milijuna maraka, pa ćemo vratiti 900 milijuna maraka za koju godinu. I to je razlog zašto nema fiskalne reforme, netko je potrošio proračun, a znamo svi tko ga je ispraznio, rekao je Šabanović.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, upozorava da je glavni cilj vlasti prikupljanje prihoda, ali da postoji rizik da dodatna sredstva ne budu namjenski iskorištena.

- Jasno je da je prioritet prikupljanje novca u proračun kojeg očito nikad nema dovoljno za ovakvu vlast i bez obzira na visinu javnih prihoda ubrzava se tempo zaduživanja. Kako se javnim financijama odgovorno upravlja, povećanje prihoda do kojeg bi trebalo doći implementacijom ovog zakona bi moglo pomoći i žiteljima i gospodarstvu na način da se ili dodatni javni prihodi iskoriste za poboljšanje uvjeta poslovanja i rast životnog standarda žitelja, ili da se smanje porezi i druga opterećenja jer uz veći obuhvat se može prikupiti više novca i s manjim stopama. Nažalost, mnogo je realnije očekivati da se sav taj dodatni priliv novca nenamjenski utroši kao i većina javnih prihoda ili izgubi u otplatama neopravdanih zaduženja, zaključuje Gavran.