Finansijski jaz i razvojni ciljevi u fokusu FfD4 konferencije

Na četvrtoj međunarodnoj konferenciji o finansiranju za razvoj (FfD4) u Sevilji, Španjolska, ponovo je potvrđeno da je finansiranje razvojnih inicijativa ključno za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja (SDG). Globalni finansijski deficit za SDG iznosi preko četiri triliona američkih dolara godišnje, što zahtijeva hitnu i koordiniranu akciju.

Važnost saradnje i mobilizacije resursa

Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald i španska ambasadorka María Molina Álvarez de Toledo istakle su kako je za zemlje poput BiH neophodno jačati saradnju sa lokalnim akterima i mobilizovati finansijske izvore da bi se realizovala vizija Agende 2030. Lideri iz različitih sektora binarnog svijeta okupili su se da razmotre kako finansijski sistemi mogu efikasnije podržati društvene i ekonomske ciljeve.

Globalni izazovi u finansiranju razvoja

Ulaganja u ključne oblasti poput infrastrukture, vode i sanitacije u zemljama u razvoju smanjena su za 35%, a strani direktni kapital opao je drugu godinu zaredom. Više od 3,3 milijarde ljudi živi u državama gdje se više troši na servisiranje duga nego na osnovne usluge poput zdravstva i obrazovanja. Takođe, godišnje se gubi između 500 i 600 milijardi USD kroz poresku evaziju, dok je stopa poreza na dobit globalno pala sa 28% na oko 21%, što otežava finansiranje javnih usluga.

Specifični izazovi i rešenja za BiH

BiH se suočava sa problemom nedovoljnog finansiranja SDG-a, ulažući oko 62% manje od zemalja sa sličnim prihodima. Zbog ograničene domaće štednje i dominacije javnog sektora u finansijskom pejzažu, ključna je aktivacija novih izvora i bolje raspoređivanje postojećih sredstava. Okvir za finansiranje ciljeva ove zemlje predviđa povećanje ulaganja do 2030. i uvođenje inovativnih instrumenata kao što su zelene obveznice i energetski ugovori za podršku malim i srednjim preduzećima.

Prelazak sa planiranja na delovanje za održivi razvoj

Oba entiteta BiH već rade na pokretanju investicionih fondova i obveznica za SDG, a očekuju se daljnje studije izvodljivosti. Usvajanje Reformske agende donijeće pristup sredstvima EU i dodatno potkrijepiti reforme. Macdonald i De Toledo naglašavaju potrebu za jačanjem koordinacije, povjerenja i reformom javnih finansija, kao i za razvojem privatnog sektora kako bi se doprinijelo punom potencijalu održivog razvoja i članstvu BiH u EU.