SOCIJALNA KARTA I SIROMAŠTVO U BiH
Prema anketi Agencije za statistiku BiH, 65,8 posto građana nema dovoljno sredstava za iznenadni trošak od 400 KM, a 54 posto ne može priuštiti sedmodnevni godišnji odmor za porodicu. Anketa o potrošnji domaćinstava iz 2021/2022. pokazala je stopu siromašnih domaćinstava od 13,3 posto i stopu siromašnih pojedinaca od 13,5 posto, uz jaz siromaštva od 19,6 posto. Podaci su stari nekoliko godina, pa je nejasno koliko su danas aktuelni.
NEOPHODNA SOCIJALNA KARTA
Do danas vlasti na svim nivoima nisu uspostavile jedinstvenu socijalnu kartu u BiH. Projekat EU4CS je pokrenuo inicijative u oba entiteta: u RS je donošenjem zakona napravljen važan korak, a u Federaciji je pripremljen nacrt metodologije. "Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ovaj zakon poslat će na mišljenje ministarstvima pravde, finansija i Uredu za zakonodavstvo. Po zakonu oni će u roku od 15 dana dostaviti mišljenje. Ako su mišljenja pozitivna, prijedlog nacrta se ‘spušta’ na Vladu FBiH, te se kreće u zvaničnu proceduru usvajanja"
"Zakonom o socijalnoj karti određuje se uspostavljanje baze podataka o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca, korisnika određenog prava i s njim povezanih lica, način objedinjavanja, sadržina, korištenje i čuvanje podataka, formiranje i prosljeđivanje notifikacija s drugim informacijskim sistemima. Izrada ovog zakona jedna je od aktivnosti projekta izrade socijalne karte RS koji se realizira u tri faze. Jedinstvena baza će sadržavati podatke o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca i s njim povezanih lica, podatke o vrsti prava i usluga koje lice koristi ili je koristilo (riječ je o pravima i uslugama iz oblasti socijalne, dječije, boračko-invalidske zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i žrtava ratne torture i oblasti socijalnog stanovanja i zaštite obitelji), kao i podatke o službenim licima koja su koristila podatke iz socijalne karte"
POLITIČKE I BUDŽETSKE BARJERE
Stručnjaci upozoravaju da je za kašnjenje odgovorna i politička nevoljkost. "Pa zato što su nekompetentni, nezainteresirani i nemaju apsolutno motiva da rade stvari koje su značajne za građane. Između ostalog, socijalna karta bi podrazumijevala određene obaveze koje entitetske vlade u budžetima moraju osigurati kako bi zadovoljile najugroženije kategorije građana. Ako bi se to znalo i uradilo, onda bi to predstavljalo trošak koji nije uobičajen u budžetu".
Sindikalni i penzionerski predstavnici naglašavaju da je socijalna karta ključna za pravednu raspodjelu pomoći i prestanak manipulacija statistikom. "Gubimo mnogo, svjedoci smo da se ti podaci koje daju zvanične institucije drugačije tumače, zavisno kojoj politici šta treba. Socijalna karta bi bila jedan podatak s kojim se ne bi moglo, ali ni smjelo špekulirati u javnosti. Statistika uzima podatke onako kumulativno, dakle vrlo često na te podatke utiču i oni koji baš ne žive teško, kako inače živi većina građana u zemlji"
"Analizirajući situaciju u BiH, odnosno u oba entiteta, te Brčko distriktu, te probleme s kojima se ljudi susreću, očekivati je da imamo jednu socijalnu kartu, odnosno da se neke stvari jasno definiraju i da budu podložni standardima koji su svuda u svijetu aktuelni i primjenjuju". "Da li je do nas ili do političara, to je veliko pitanje. Ja sam sklonija mišljenju da je to do nas. Građani su izgubili mnogo, jer ljudi uvijek nekako nađu odgovor za ono što bi bilo normalno da imaju, pa to traže negdje drugo. Zato imamo ekonomske migracije, odlazak ljudi, jer kada nešto čekate i mislite da će to neko uraditi za vas, on to ne uradi, jedino vam preostaje da se pomirite s tim ili da tražite druga rješenja"
"Ona oslikava pravo materijalno stanje jednog domaćinstva. Međutim, ne znam koliko ima volje i snage da se to do kraja radi. Bilo je pokušaja, ali zasad nema rezultata. Idalje insistiramo na tome. Građani gube puno jer na neki način vid pomoći doživljavaju oni koji ne trebaju, a onima kojima treba ne mogu jer njih niko i ne vidi"
