Inicijativa za promjenu zakona o obaveznim osiguranjima
Banjalučki pravnik Milko Grmuša predao je u protokol Narodne skupštine Republike Srpske i Vlade Republike Srpske inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju. Cilj inicijative je ukidanje tarifnih ograničenja koja sprečavaju pojeftinjenje registracije vozila i otvaranje tržišta auto-osiguranja kako bi registracija postala jeftinija.
– Inicijativa je napisana u formi zakona. Oni sad imaju poslovničku obavezu da me u roku od 6 mjeseci obavijeste da li će tu inicijativu staviti na dnevni red NSRS ili neće. Ako je ne stavljaju na dnevni red moraju me obavijestiti zašto je moja inicijativa neosnovana – kaže Grmuša.
Grmuša smatra da je trenutni model obaveznih tarifa monopolistički i netržišni te da on direktno potkrada građane. On tvrdi da postoji veliki prostor za pojeftinjenje registracije vozila, ali da država u sporazumu sa osiguravajućim društvima to blokira.
– Osiguravajuća društva, kao i sve druge kompanije, moraju da se bore na slobodnom tržištu za svoje klijente. Ko je sposoban, inovativan i solventan, treba da opstane. Ostali neka propadnu. Strašno je da se privatnim kompanijama silom nameće profit na račun naroda – istakao je ranije Grmuša.
Grmuša podsjeća da je ovakvo uređivanje bilo predloženo i u smjernicama Vlade iz 2013. godine, ali da nije provedeno.
– Dakle, nema opravdanja i nema logike, a registracija u Srpskoj je najskuplja u Evropi. To vrijeđa zdravo rasuđivanje kod čovjeka. Zaprepašten sam. Isto ovo sam tražio i prije 5-6 godina, međutim, tad nije prošlo, odnosno niko nije obratio pažnju na to. Najveće učešće u cijeni registracije je upravo ova polisa – oko 80 odsto – ističe Grmuša.
On očekuje odgovor Narodne skupštine, ali podsjeća da nadležne institucije imaju zakonsku obavezu da ga obavijeste o daljem postupanju.
– Ne moraju usvojiti moju inicijativu, ne moraju ni raspravljati o njoj ali moraju da me obavijeste i kažu šta u njoj nije ispravno. Nisam dobio povratnu informaciju. Sad ne daj bože treba opet čekati da neki novinar ili zdravstveni radnik bude napadnut pa da se ljudi pitaju šta se desilo. Kod nas samo kada se desi tragedija onda se reaguje – zaključuje Grmuša.
