Milorad Dodik i najavljena referendumska inicijativa
Milorad Dodik je najavio referendum u Republici Srpskoj o mandatu predsjednika RS nakon što mu je mandat oduzet po presudi Suda Bosne i Hercegovine. Dok njegov pravni tim koristi pravne rokove i podnosi žalbe, Dodik traži odluku građana RS koju će, kako kaže, prihvatiti.
Pravni kontekst i odluke
Sud BiH je početkom avgusta pravosnažno osudio Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Središnje izborno povjerenstvo BiH je potom odlučilo o prestanku mandata, a na tu odluku je podnesena žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH.
Zašto najavljeni referendum može biti neustavan
Ustav BiH ne dozvoljava nižim nivoima da raspisuju referendume koji bi odlučivali o nadležnostima države na dijelu teritorije. "Ne bi bio sigurno ustavan i vjerojatno ako bi se podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti, ta odluka o raspisivanju takvog referenduma bila proglašena neustavnom na Ustavnom sudu BiH", navodi Pobrić. Pravni putevi za sporno pitanje su apelacija Ustavnom sudu BiH i eventualno Evropskom sudu za ljudska prava. "A druga stvar je da li će on to poštovati ili neće. Da li će se na referendumu odlučivati se da se prihvata ili ne prihvata, ali to nema veze s pravom", navodi Pobrić.
Politički razlozi i istorija referenduma
Politički analitičar Danijal Hadžović napominje: "On je priznao nadležnosti Suda BiH davanjem iskaza, uložio žalbu i pokrenuo proces otkupa kazne, da ne bi išao u zatvor. To pokazuje da je prihvatio institucije, da je 'kapitulirao' pred njima". Dodik je ranije najavljivao više referenduma, uključujući onaj iz 2016. o Danu RS koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Zakonodavni okvir
BiH nema državni zakon o referendumu; entiteti imaju svoje propise, ali oni ne mogu biti u suprotnosti sa Ustavom BiH. Republika Srpska ima entitetski Zakon o referendumu, ali takav referendum o državnim pitanjima ne bi bio u skladu s Ustavom BiH i Ustavnim sudom BiH.
