BiH gubi pristup sredstvima iz Plana rasta
Neusvajanjem Reformske agende Bosna i Hercegovina je dodatno pogoršala svoj imidž u EU, a posljedično trpe privreda i građani. Reformska agenda i Plan rasta su ključni za povlačenje sredstava EU, uključujući prvu tranšu koja je predviđala 7% ukupnog iznosa za BiH.
- Usvajanjem Reformske agende i ratifikovanjem sporazuma u Parlamentarnoj skupštini BiH ostvarili bismo pravo na sredstva koja za BiH iznose 70 milijuna eura - istakao je.
Posljedice za ekonomiju i investitore
BiH, uz Kosovo, jedina još nije povukla ništa iz tih sredstava. Reformska agenda je trebala pokazati koliko su domaće institucije spremne smanjiti ekonomski jaz prema EU. "Bosanskohercegovačke institucije pokazale su da nemaju jasnu viziju kako približavati standard života u BiH onom u EU, jer je cilj Plana rasta bio smanjenje tog ekonomskog jaza"
Neriješene dvije ključne mjere – ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć i popunjavanje sudija Ustavnog suda BiH – blokiraju pristup sredstvima. "Zaista je žalosno da imamo 111 usuglašenih mjera od ukupno 113 i da su ove dvije one koje nas koče da pristupimo svim raspoloživim sredstvima"
Politička odgovornost i rizik od sankcija
Transparency upozorava parlamente i izvršnu vlast da djeluju. U slučaju da Reformska agenda ne bude usvojena, moguće su dodatne sankcije od EU. "Imamo već najavljene posjete visokih zvaničnika EU i nadam se da ćemo do tada moći sa obrazom izaći pred Europsku komisiju da bismo omogućili pristup sredstvima predviđenim Planom rasta"
Odlaganje usvajanja utječe na budžet, investicije i percepciju stranih investitora. Reformska agenda i Plan rasta ostaju prioritet ako BiH želi pristupiti EU sredstvima i poboljšati ekonomsku situaciju građana.
