Politička kriza i napetosti u BiH
Sarajevska scena slavi povlačenje Milorada Dodika i već ga oslovljava kao “bivši predsjednik RS-a“, ali njegova uloga ne treba se potcjenjivati zbog ruskih povezanosti. Dok se pažnja troši na Dodika, bošnjački radikalni krugovi usmjerili su pritisak prema Hrvatima i lideru Draganu Čoviću.
Meta: Zapadna Hercegovina
Napadi i kampanje usmjereni su protiv Širokog Brijega, Stoca i hercegovačke Franjevačke provincije. Promotori takozvanog uvoznog arapskog islama optužuju se za potiskivanje tradicionalnog bosanskog islama i utjecaj na Bošnjake. Pritom se tvrdi da bošnjačke vjerske i političke elite provode islamizaciju u BiH, dok se spominju primjeri zabrana kršćanskih simbola u nekim arapskim državama kao upozorenje.
-Taj incident, iako naizgled pojedinačan, odražava dublje društvene tenzije i atmosferu vjerske netrpeljivosti koja se i dalje osjeća u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine. Široki Brijeg – drumskom logikom sazidano mjesto, očituje jasan manjak osnovne tolerancije prema muslimanima, piše jedan sarajevski analitičar.
Čović, Stolac i optužbe
Stjepan Bošković u Stocu optužen je za diskriminaciju Bošnjaka, dok POSKOK istražuje sporne slučajeve zemljišta i pretvorbe. Analize predviđaju da će Dragan Čović ostati meta bošnjačkog paraobavještajnog aparata, uz tvrdnje o utjecaju hercegovačke Franjevačke provincije.
Istorijske i ideološke smjernice
U emigrantskim i nacionalističkim tezama pojavljuju se ideje poput: "dokazani Hrvat", sumnje prema Zapadu i favoriziranje Rusije, što objašnjava savez Dodik–Čović i trenutne podele u BiH. Cilj kampanja je otuđenje Bošnjaka od zapadne Hercegovine, te poticanje nestabilnosti u državi.
