Spor oko Povelje Kulina bana poslatoj Kanadi

Sarajevo je zvanično dostavilo prepis Povelje Kulina bana kanadskim muzejima i bibliotekama, predstavljajući Povelju Kulina bana kao temelj bosanske države i tvrdeći da je napisana na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Taj potez Sarajevu je izazvao oštre reakcije stručnjaka koji Povelju Kulina bana smatraju spomenikom srpskog jezika i srpske pismenosti.

Istaknuti slavista je zapisao: „Listina Kulina bana od godine 1189. prvo je i najstarije što bi pisano ćirilicom, a srbskim jezikom“. Postavlja se i pitanje: – Kako dokument koji počinje rečima „U ime Oca i Sina“, a ne sa „Alahu ekber“ – može biti rodni list Bosne?

Profesor Sreto Tanasić tvrdi da je Povelja Kulina bana pisana na starosrpskom, ćirilicom, i da je njome ban Kulin 1189. garantovao dubrovačkim trgovcima slobodu kretanja i oslobođenje od carine; prema njegovim riječima, riječi je ispisao srpski pisar Radoje. Tanasić očekuje odlučnu reakciju ministarstava kulture Srbije i Republike Srpske zbog, kako kaže, falsifikovanja Povelje Kulina bana.

Navodi se da je jedan od prijema prepisa kanadski Institut za istraživanje genocida, koji, prema kritikama, promoviše interpretaciju Povelje Kulina bana kao potvrdu državnosti i postojanja bosanskog jezika. Dokument je sačuvan u tri primjerka; original se smatra onim u Sankt Peterburgu.