Istraživanje o mentalnom zdravlju novinara u BiH

Istraživanje projekta "Slobodni i sigurni" pokazuje da svaki deseti novinar u BiH ima dijagnosticiran mentalni poremećaj. Istraživanje o mentalnom zdravlju novinara u BiH provedeno je na 316 medijskih radnika u periodu od 30. aprila do 23. juna. Najčešći problemi su anksioznost (76,5%), depresija (41,2%) i panični napadi (38,2%), što ukazuje na ozbiljan problem mentalnog zdravlja novinara u BiH.

Profil ispitanika i stres

U uzorku je 59,8% žena i 40,2% muškaraca; trećina je stara između 41 i 50 godina. Više od polovine ima završeni studij žurnalistike, 53,5% su novinari, a 31,6% urednici. Čak 67,7% smatra da je novinarstvo vrlo stresna profesija, dok žene češće osjećaju veći stres. Mentalno zdravlje novinara i stres ponavljaju se kao ključne teme.

- Načini nošenja sa stresom su različiti, a one koje su novinari naveli su prilično konstruktivni. To su suočavanje s problemima, planiranje vremena i humor - navodi Puhalo i ocijenio da se žene ipak bolje nose sa stresom, jer su otvorenije kada izražavaju svoja osjećanja, dok su muškarci po svojoj prirodi zatvoreniji.

Potreba za podrškom i prisutni rizici

Blizu 16% ispitanika smatra da ima mentalne smetnje i treba stručnu pomoć, ali je nisu potražili. Lijekove za smirenje koristi svakodnevno 4,4%, povremeno 33,9%, dok alkohol svakodnevno konzumira 1,6%, a povremeno 46,5%. Mobing je doživjelo 40,5% ispitanih, češće žene i češće u FBiH. Najčešći počinitelji su urednici, uprava i kolege. Novinari su izloženi traumatičnim temama i online i fizičkom nasilju, prijetnjama i progonu.

- Kod trećine medijskih radnika, 36,6% njih, iscrpljenost je vrlo prisutna, kazao je Puhalo te zaključio da svi navedeni nalazi ukazuju na potrebu za sustavnom psihološkom podrškom, prevencijom mobinga i nasilja, poboljšanjem radnih uvjeta i destigmatizacijom mentalnog zdravlja.

Financijska neizvjesnost i zatvaranje medija

Financijska neizvjesnost, mobing, kratki rokovi i prijetnje dodatno opterećuju novinare u BiH. Mnogi sada češće traže pravnu, psihološku i medicinsku pomoć putem Linije za pomoć novinarima. - Sve se više medija zatvara, gotovo preko noći, bez ikakvog obrazloženja, te se čini da su novinari u BiH prepušteni sami sebi više no ikada, kazala je Rudić. Rezultati jasno ističu hitnu potrebu za sistemskom podrškom mentalnom zdravlju novinara u BiH.