Studentski zahtjevi za istinom i pravdom
Prije osam mjeseci studenti u Srbiji su se ujedinili pod parolom „Krvave su vam ruke“ tražeći isključivo istinu i pravdu za stradale u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Odbacili su političke lidere i ideologije, zalažući se za odgovornost vlasti. Zastave Srbije i univerziteta bile su jedine dobrodošle, nastojeći vratiti državne simbole građanima, a ne kao sredstvo političke manipulacije.
Ideološke podjele i isticanje nacionalističkih simbola
Kako su protesti rasli, pojavile su se i ideološke podjele – zastave „Ne damo Kosovo“, kokarde i šajkače počele su se češće isticati, a ratni veterani su zauzeli važnu ulogu. Kritike o nacionalizmu kulminirale su na Vidovdan, 28. juna, oko izraza nacionalističkih i konzervativnih poruka, uključujući i istup profesora Milo Lompara. Kulturologinja Aleksandra Đurić Bosnić smatra da su ti simboli odraz neobrađenih ideoloških matrica iz devedesetih koje su duboko ukorijenjene u obrazovanju i medijima.
Unutrašnja borba studenata i pluralizam stavova
Studenti ističu da su uvijek apelovali na dolazak bez stranačkih obilježja, ali nisu mogli u potpunosti kontrolisati masu. Plenumi su otkrivali široku ideološku raznolikost, naročito oko nacionalnih pitanja, no odluke su prihvatane kao obavezujuće. Stavovi su se razlikovali ne samo među fakultetima, već i unutar istih.
Pokret mijenja svjetonazore mladih i utječe na društvo
Preliminarni rezultati istraživanja KOMS-a pokazuju da su stavovi mladih o demokraciji i vođama značajno promijenjeni. Više mladi smatraju da je demokracija najbolji sistem, a sve manje misle da je potreban jak lider. Politolog Boban Stojanović naglašava da je najveća snaga pokreta njegova integrativnost usmjerena na slobodu, pravdu i borbu protiv korupcije.
Kuda vodi budućnost studentskog pokreta i Srbije?
Kulturologinja Đurić Bosnić ističe da će temeljne promjene u vrijednostima nastupiti tek s vraćanjem Srbije u demokratski poredak. Sličan scenario vidjeli smo 2000. godine kada je opozicija prevazišla ideološke razlike radi promjene režima. Studenti sada žele državu sa funkcionalnim zakonima i tri grane vlasti, u kojoj različiti stavovi mogu koegzistirati, vraćajući se zajedničkim principima istine i pravde.
