Uvoz i izvoz BiH: ključne brojke za osam mjeseci
Uvoz u Bosnu i Hercegovinu za osam mjeseci iznosi 20,84 milijarde KM, dok je u istom periodu prošle godine bio 20,22 milijarde KM, što predstavlja povećanje od oko 620 miliona KM. Izvoz za osam mjeseci ove godine iznosi 11,5 milijardi KM, dok je prošle godine bio 10,95 milijardi KM, odnosno rast od oko 550 miliona KM.
Najviše robe izvezli smo u Hrvatsku (oko 2,05 milijarde KM), zatim u Njemačku (1,65 milijardi KM) i Srbiju (1,23 milijarde KM). Najviše uvozimo iz Hrvatske (3,89 milijardi KM), zatim iz Srbije (2,8 milijardi KM) i Slovenije (1,73 milijarde KM).
Po carinskim tarifama najveći uvoz čine mineralna goriva i ulja za 2,46 milijardi KM, potom nuklearni reaktori, kotlovi i mašine za 1,83 milijarde KM, te vozila i dijelovi za 1,76 milijardi KM. Kod izvoza prednjače električne mašine i oprema za 1,05 milijardi KM, zatim nuklearni reaktori i mašine „otišlo“ za oko 916 miliona KM, te namještaj i slični proizvodi za oko 770 miliona KM.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je da je ovakav omjer izvoza i uvoza, vrijednosno gledano, neodrživ i ekonomski poguban, jer iscrpljuje ekonomiju i znači konstantan enorman odliv novca.– Međutim, veliki dio uvoza se odnosi na proizvode koje sami ne proizvodimo (naftni derivati, prirodni plin, motorna vozila, elektronika, razna oprema, pa i južno voće) i od kojih samo za neke bismo u budućnosti mogli razviti domaću proizvodnju. Na primjer, imamo zalihe nafte i plina koje ne istražujemo i ne koristimo, imamo rafineriju nafte koja ne radi, imamo potencijal za razvoj proizvodnje opreme i elektronike, motorna vozila smo proizvodili ranije, pa se i ta proizvodnja može razviti – objašnjava Gavran.
On ističe da nema nikakvih konkretnih planova za tako nešto, pa je vrlo upitno hoćemo li na ovaj način ikada ili bar u doglednoj budućnosti zamijeniti uvoz.– S druge strane, jako veliki dio uvoza se odnosi na ono sto nam apsolutno nije potrebno jer i sami proizvodimo ili lako i brzo možemo povećati proizvodnju (prije svega poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, namještaj, građevinski materijal i slično) i to bismo mogli relativno brzo smanjiti na minimum ili potpuno okončati. Prije svega bi domaći potrošači kupovinom domaćih i izbjegavanjem uvoznih proizvoda mogli napraviti najveću razliku. Ipak, naša najveća prilika za promjenu stanja i smanjenje deficita, a idealno i prelazak u zonu suficita je povećanje izvoza. Naš izvoz je i obimom i strukturom daleko ispod naših potencijala i u velikom broju sektora imamo realnog osnova za ulaganja i povećanje proizvodnje i izvoza. Inflacija također igra ulogu, ali i činjenica da su naše izvozne cijene uglavnom jako niske, pa čak i kada imamo značajan izvoz određene robe prodajemo je jeftino, a takvu istu robu u uvozu skupo plaćamo – zaključio je Gavran.
