Analiza vanjskotrgovne razmjene Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu
Slaviša Ćeranić, ravnatelj Sektora za makroekonomski sustav Vanjskotrgovne komore BiH, istakao je da su globalni i evropski ekonomski trendovi utjecali na vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine. Ukupna razmjena porasla je za oko pet posto u prvih šest mjeseci, dostigavši 23,6 milijardi maraka. Uvoz je porastao na približno 15 milijardi maraka (+4,5%), dok je izvoz iznosio 8,6 milijardi maraka, što također predstavlja rast od oko pet posto. Posmatrano je ukupni trgovinski deficit od nešto preko šest milijardi maraka.
Najznačajnija tržišta i trgovinski deficit
Glavna tržišta BiH su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija i Slovenija, s najvećim obimom razmjene zabilježenim s Hrvatskom (4,1 milijardu maraka). Hrvatska je najvažnije izvozno tržište s izvozom od 1,3 milijarde maraka, slijede Njemačka sa 1,28 milijardi i Srbija sa oko 900 miliona maraka izvoza. BiH plasira 70% svog izvoza na tržište Evropske unije, gdje je uvoz u prvom polugodištu dosegao 9,9 milijardi maraka, a izvoz 6,4 milijarde maraka, čineći ukupnu razmjenu od 16,3 milijardi maraka. Osim s Austrijom, s kojom bilježi blagi suficit, BiH prema zemljama EU ima trgovinski deficit.
Trgovina unutar CEFTA i drugih tržišta
U okviru CEFTA-e, Srbija je vodeće tržište, a ukupni promet unutar CEFTA-e iznosi oko tri milijarde maraka. Razmjena sa EFTA zemljama iznosi 534 miliona maraka, sa izvozom od 213 miliona maraka. Ostala tržišta poput Kine, Turske i SAD-a čine manje od deset posto ukupne vanjske trgovine BiH. Posebno je zabilježen značajan rast izvoza u Hrvatsku (18%) i Srbiju (gotovo deset posto), što potvrđuje važnost regionalne saradnje.
Industrijski sektori i deficit agroindustrije
Belma Alihodžić iz Sektora za makroekonomski sustav VTK BiH naglasila je da metalska, elektro i drvna industrija i dalje predstavljaju okosnicu izvoza Bosne i Hercegovine, dok agroindustrijski sektor pokazuje najveći deficit, gotovo dvije milijarde maraka.
