Hram Preobraženja Gospodnjeg u Banjaluci Oblikuje Novi Duhovni i Estetski Pečat
Izgradnja Hrama Preobraženja Gospodnjeg u Banjaluci od 2018. godine napreduje danas impresivnim tempom, a pozlaćene kupole ovog hrama predstavljaju svijetli primjer monumentalne arhitekture u regionu. Očekuje se da će kupole, izrađene u saradnji ruskih i srpskih majstora i prema projektu Moskovskog građevinskog instituta, biti završene i postavljene do kraja mjeseca. Na taj način, hram će dobiti prepoznatljivi element u vidu lukovičnih kupola veće veličine od onih na Hrama Hrista Spasitelja.
Učešće petorice ruskih radnika, uključujući dvojicu inženjera građevinarstva, doprinijelo je oblaganju kupola pozlaćenim nehrđajućim čelikom, dok su domaći stručnjaci radili na konstrukcijama. Kupole su tehnološki specifične jer se najprije oblažu na zemlji, a onda dizaju na samu crkvu.
Fasada hrama izrađena je od kamena sa složenim detaljima, što nije spriječilo domaće građevinske radnike da uspješno završe taj zahtjevan zadatak. Ispod hrama gradi se i prostrana kripta te podzemna garaža sa ulaznom i izlaznom rampom, što dodatno potvrđuje kompleksnost projekta.
Ovaj hram, posvećen prazniku Preobraženja Gospodnjeg, nosi i simboliku svetorodne loze Nemanjića te ruskog cara Svetog Nikolaja Drugog, i kao takav predstavlja snažno duhovno jedinstvo Srbije i Rusije. U blizini hrama gradi se i srpsko-ruski kulturni centar, što dodatno osnažuje kulturnu i duhovnu saradnju.
Ideja o izgradnji zajedničkog srpsko-ruskog hrama datira više od stoljeća unazad i potekla je od srpskih intelektualaca obrazovanih u Rusiji, među kojima je i Sveti Platon Banjalučki. Njihova velika zahvalnost Rusiji, naročito tokom Prvog svjetskog rata, nesebično je utkala duhovnu koncepciju ove monumentalne crkve.
Prva arhijerejska liturgija u ovom hramu planirana je za 21. septembar, na praznik rođenja Presvete Bogorodice, čime će Hram postati značajan centar duhovnog života Banjaluke i Republike Srpske.
