Paljenje lila za Petrovdane na Romaniji

Na Romaniji je i ove godine u suton upriličeno paljenje lila, kao dio tradicionalnog obilježavanja praznika Svetih apostola Petra i Pavla – Petrovdana. Okupljanje mještana sela i zaselaka bilo je ispunjeno običajima koje čuvaju generacije. Nošenje lila kroz naseljena mjesta simbolizuje dolazak svetlosti petrovskog praznika u domove tokom najljepših ljetnih dana, što posebno raduje djecu.

Slaviša Knežević okupio je djecu iz sokolačkih sela radi očuvanja ovog običaja, koji je nekada bio proslavljen i u njegovom rodnom mjestu, selu Grbići. Po njegovim riječima, djeca su nekada plela vijence od livadskog cvijeća petrovca i nosila ih u drvenim posudama, dok su domaćice na kraju davale pavlaku i kajmak za jelo nakon posta.

Pomjerajući se od kuće do kuće s upaljenim lila, mladi bi izlazili na najviše kote sela da bi njihove baklje bile vidljive kilometrima daleko. Ovaj prizor i danas izaziva sjećanja na čaroliju ljeta i povezanost susjednih sela kroz svjetlost petrovskih vatre.

Proslave u Sokolovićima i običaji u Bijeljini

U Sokolovićima je Petrovdansku noć obilježila kolona djece i mladih noseći lile od crkve Svetog Georgija do lokalnog uzvišenja, gdje su se mještani i gosti okupili da zajedno slave i mole za zaštitu domaćinstava od svih nesreća. Sljedećeg dana biće organizovane tradicionalne "Petrovdanske igre" i narodno veselje.

Na Romaniji stočari su, prema predanju, palili lile da bi odagnali divljač iz torova, naročito u vrijeme kada vukovi ugrožavaju imanja. Iako su danas baklje uglavnom savremenije, običaj i dalje okuplja ljude, a djeca uglavnom dobijaju slatkiše ili novčiće umjesto tradicionalnog kajmaka.

Paljenje lila u Bijeljini

U Bijeljini su večeras organizovana paljenja lila na više lokacija, gdje su učešće uzeli i najmlađi i stariji. Najradosnije su bile dječije grupe ispred tržnog centra Oktan i u Geteovoj ulici, gdje se slavio ovaj običaj pun sreće. Prethodilo je okupljanje i zajedničko fotografisanje sa korpama punim poslasticama i lila, a paljenje je obavljeno na svakom raskršću i trgu kako bi se sačuvala tradicija srpskog naroda.

Ovaj stari običaj podrazumijeva pripremu lila od mlade kore breze ili divlje trešnje, koji se pale na svim mjestima okupljanja i smatraju simbolom svjetlosti i zaštite.