Loše vremenske prilike smanjile ovogodišnji rod voća u Srpskoj
Vremenske nepogode kao što su grad i suša značajno su smanjile ovogodišnji rod voća u Republici Srpskoj, stvarajući velike probleme poljoprivrednicima i prerađivačima. Posebno su pogođene šljive, trešnje i kruške čiji značajan manjak direktno utiče na proizvodnju marmelada i džemova. Predsjednik Udruženja voćara RS, Dragoja Dojčinović, naglašava da bi zbog smanjene ponude moglo doći do povećanja cijena, što će najviše osjetiti krajnji potrošači. Primjer je trešnja čija je cijena već dostizala i do 30 KM po kilogramu.
Uticaj na proizvođače i tržište
Dojčinović ističe da proizvođači ne diktiraju cijenu, već je ona određena ponudom i potražnjom, pri čemu je ponuda sada vrlo skromna, a potražnja velika. Voćarstvo je općenito u teškom položaju zbog lošeg kvaliteta i smanjene proizvodnje, naročito šljive i kruške, dok je jabuka u nešto povoljnijem položaju. Veliki problem je i plasman voća jer se često poljoprivrednici bore da ga prodaju prije nego što propadne.
Subvencije i problemi u otkupu
Na sastancima sa nadležnim ministarstvom, voćari traže da se subvencije isplaćuju u dva dijela, a ne jednom godišnje kao do sada. Ovo bi pomoglo proizvođačima da lakše prevaziđu finansijske izazove. Jabuka se pokazala otpornijom, mada je njena kvaliteta narušena zbog grada i velike količine padavina koje su izazvale brojne infekcije, nalik afričkoj kugi u svinjogojstvu. Mnogo proizvođača je usled tih nepovoljnih uslova ostalo bez berbe, posebno na područjima pogođenim mrazom i gradom.
Šljiva i kruška u velikom padu
Šljiva je pretrpjela veliki pad roda, procijenjen na oko 80%, s tim da je polovina proizvodnje namenjena industrijskoj obradi, a ne konzumaciji. Regija Majevice, poznata po izvozu u Njemačku, ove godine bilježi drastično smanjenje izvoza. Kruška, veoma osjetljivo voće, pretrpjela je pad proizvodnje od oko 20%, a mnogi proizvođači su odustali od uzgoja. Veći dio kruške također završava u preradi. Ukupno, ovogodišnja godina predstavlja veliki izazov za voćare u Srpskoj, kako u pogledu prinosa, tako i plasiranja i finansijske stabilnosti sektora.
