Neradna nedjelja i uticaj na trgovinu u Republici Srpskoj
Protivnici uvođenja neradne nedjelje u Republici Srpskoj tvrde da bi to dovelo do pada prometa, smanjenja zarada i mogućih otpuštanja, naročito u trgovini. Ipak, primjeri iz regiona pokazuju da se kupovne navike brzo prilagode i da se promet preraspodijeli na dane kada su radnje otvorene.
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković ističe da, dok se ne postigne konačan dogovor, rad nedjeljom treba da bude plaćen kao rad na praznik, noćni rad ili prekovremeni rad, kako bi se djelimično valorizovalo to što je radni dan. U pojedinim opštinama rad nedjeljom je zabranjen, ali su izuzeti ugostiteljstvo, benzinske pumpe, pekare, dragstore, cvjećare i trgovine pogrebne opreme. – Nije zabilježen pad prometa poslodavcu niti otpuštanja radnika, ali je povećan broj trgovina koje su se preregistrovale u dragstore da bi mogle raditi i nedjeljom – napomenuo je Stanković.
Stanković podsjeća da su u trgovinama u Republici Srpskoj dominantno zaposlene žene, pa neradna nedjelja znači više vremena sa porodicom. – Zemlje koje su uvele neradnu nedjelju šalju snažnu poruku da je pravo na porodični i privatni život jednako važno kao i pravo na rad – rekao je Stanković.
On dodaje primjere iz regiona: u Sloveniji su trgovine većinom zatvorene nedjeljom uz bonuse od 50 do 100 odsto, Hrvatska dozvoljava 16 otvorenih nedjelja godišnje, dok Sjeverna Makedonija i Crna Gora predviđaju značajna uvećanja plata za rad nedjeljom. U Federaciji BiH zaposleni trenutno nemaju zakonsku neradnu nedjelju, a u Srbiji poslodavci i sindikati rješavaju uvećanja kroz kolektivne ugovore. – Zakonom nije predviđeno uvećanje zarade po osnovu rada nedjeljom, ali su sindikati kroz kolektivne ugovore na nivou grana, djelatnosti i poslodavaca uspjeli uvesti uvećanje i po ovom osnovu – napomenuo je Stanković.
