Zvanična ponuda za nagodbu u slučaju Viadukt nikada nije postojala

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, izjavio je da nikada nije stigla zvanična ponuda za nagodbu u slučaju Viadukt, vrijednu milion KM. Dodao je da je moguće da je neko u ličnim pregovorima spominjao takav iznos, ali da to nije bila zvanična ponuda.

Odšteta od 113 miliona KM zbog raskida koncesije

Arbitražno vijeće u Vašingtonu donijelo je odluku kojom je BiH obavezana da isplati Viaduktu višemilionsku odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu, a dug sada prelazi 113 miliona KM. Izražen je i problem s računom za uplatu, jer država ne može biti sigurna da li će novac stići do pravih primaoca.

Neuspješna realizacija projekta i nezadovoljstvo slovenačke firme

Đokić je objasnio da su koncesiju dobili još 2004. godine, a da su slovenački investitori u tom periodu mijenjali vlasnike i prenosili koncesiju, ali nisu mogli ni započeti projekte zbog nedostatka potrebnih dozvola i plaćanja čak zakupa za poslovne prostore. Ugovor nije raskinula vlada, već slovenačka firma koja se odlučila za arbitražu zbog, kako su tvrdili, uskraćivanja prava na izgradnju hidroelektrana.

Analiza ulaganja i odbijanje ponude od 41 milion KM

Ministar je rekao da je angažovana revizorska kuća BDO da provjeri navodne investicije, koje su ocijenjene kao mizerne, zbog čega Vlada nije prihvatila ponuđeno poravnanje od 41 milion KM. Viadukt je tužio Bosnu i Hercegovinu, nakon čega je Republika Srpska ušla u postupak potpisivanjem sporazuma sa Savjetom ministara.

Spor oko novca i sumnjivi računi u ofšor zoni

Đokić je objasnio da postoji nesigurnost u vezi s računom na koji BiH treba da uplati odštetu, jer je račun registriran na nepoznatom mjestu u ofšor zoni, što podiže sumnju oko pravog primaoca sredstava. Savjet ministara treba da ispita ko je vlasnik tog računa kako bi se spriječile moguće prevare.

Republika Srpska i BiH urade sve što je bilo moguće, ali arbitraža nije uvažila argumente

Ministar je istakao da Republika Srpska nije propustila priliku da ospori navode slovenačke firme, ali da arbitražni tribunal nije prihvatao njihove argumente, već je presudio u korist Viadukta na osnovu tvrdnji da im nisu omogućene dozvole.

Problem sa koncesijom i kršenje uslova

Viadukt je imao blokiran račun duže vrijeme, što je prema zakonu uslov za raskid ugovora, ali je uplatom njihovog zastupnika račun odblokiran. Sada je pitanje kome će BiH uplatiti odštetu, s obzirom na nepoznatu vlasničku strukturu računa.

Kritike na međunarodno pravo i reputaciju BiH

Đokić je izrazio sumnju u međunarodni pravni sistem, jer kako tvrdi, kompanija koja nije imala mogućnosti za realizaciju projekta ipak je uspjela da dobije spor protiv države, što narušava reputaciju Bosne i Hercegovine. Dodao je da je MUP već pokrenuo istragu o ovom slučaju.

Povijest ugovora i ključne ličnosti u procesu

Ugovor o koncesiji za HES Vrbas potpisan je 2004. godine sa planom izgradnje hidroelektrana Krupa i Banjaluka-Niska, ali je raskinut nakon dodjele koncesije za HE Bočac 2. U to vrijeme na čelu Vlade RS bio je Milorad Dodik. Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić tvrdi da je tužba stigla 2016. godine i da su slovenski investitori nudili milion KM za povlačenje tužbe, ali tadašnja Vlada RS nije to odobrila. Sporazum o finansiranju arbitražnih troškova sklopljen je 2017. između Savjeta ministara BiH i Vlade RS pod vođstvom Željke Cvijanović.