Rekordni iznosi doznaka iz dijaspore u BiH
U prvom tromjesečju ove godine u Bosnu i Hercegovinu je stiglo čak 930 miliona maraka iz dijaspore, što je za 72 miliona maraka više nego u istom periodu prošle godine. Ova suma predstavlja značajnu pomoć za mnoge porodice, ali i važan doprinos ekonomiji zemlje. Tokom cijele prošle godine, ukupna vrijednost doznaka dostigla je 5,7 milijardi maraka, pokazuje zvanična statistika Središnje banke BiH.
Ekonomija i demografski izazovi
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH, Muhamed Hasanović, ističe da doznake čine oko 10 posto BDP-a zemlje, odnosno približno tri milijarde dolara. Međutim, veći priliv novca odražava i sve veći odlazak radno sposobnog stanovništva iz zemlje, koji značajan dio svoje zarade šalju porodicama kako bi ostvarile bolji životni standard.
Uticaj iseljeništva na količinu doznaka
Ekonomista Aleksa Milojević naglašava da su ukupne vrijednosti koje emigrantski radnici stvaraju u inostranstvu daleko veće od samih doznaka. Porast priliva novca je ujedno pokazatelj masovnog iseljavanja, pri čemu novac iz dijaspore može rasti dok porodice nisu preseljene, ali se kasnije smanjuje kada se one trajno odsele.
Diversifikacija izvora novca i inflacija
Za razliku od stranih investicija, koje nikada nisu dostigle ovakav obim, novčane doznake ostaju primarni izvor stranog kapitala. Stručnjaci objašnjavaju da je i inflacija jedan od razloga nominalnog porasta novčanih doznaka jer je potrebno slati veće iznose kako bi se pokrile stvarne potrebe.
Paradoks domaćih vlasti i ekonomskih posljedica
Ekonomski analitičar Igor Gavran ukazuje na paradoksalnu situaciju gdje domaće vlasti, odgovorne za iseljavanje stanovništva, zapravo najviše profitiraju od primanja doznaka. Veliki dio prihoda iz indirektnih poreza i ekonomskih aktivnosti zavisi upravo od novca iz dijaspore, što stvara interes da se ovaj trend iseljavanja ne zaustavi.
