Teško stanje Srba u Hrvatskoj

Situacija Srba u Hrvatskoj nije se znatno popravila od ratnih i poratnih godina, što je jasno prikazano na izložbi fotografija pod nazivom "Da se ne zaboravi - 30 godina od egzodusa iz Republike Srpske Krajine - 'Oluja' još traje", izjavio je v.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Viktor Nuždić.

Zločini i današnje tenzije

Fotografije na izložbi svjedoče o zločinima počinjenim nad Srbima i njihovom imovinom poslije akcije "Oluja", ali i o novijim događajima koji pokazuju da su ideologije koje su tokom Drugog svjetskog rata počinile genocid nad Srbima u NDH, ponovo prisutne. Nuždić ističe da je etničko čišćenje Srba tokom devedesetih svodilo srpsku populaciju u Hrvatskoj na statističku grešku, dok danas nisu zaštićeni ni njihovi grobovi, jer je usvojen zakon koji komisiji daje pravo da ukloni bilo koji grob ako procijene da „veliča srpsku agresiju“.

Međunarodna zajednica šuti

Prema Nuždićevim riječima, međunarodna zajednica ne reaguje na ove događaje, dok zapadne ambasade i hrvatske vlasti izostaju s bilo kakvom osudom. On podsjeća na koncert Marka Perkovića Tomsona, koji je slavio ustašku ideologiju, a na koji hrvatske institucije nisu reagovale, što šalje jasnu poruku preostalim Srbima u Hrvatskoj o njihovom položaju i iščekivanju diskriminacije.

Napadi na ćirilicu i zabrinutost za budućnost

Česti su i napadi na ćirilično pismo, a Nuždić izražava bojazan da Srba u Hrvatskoj ima znatno manje nego što se zvanično navodi. Pored izložbe održana je i tribina "Dani tuge i sjećanja" i promocija knjige "Naši i vaši" autora Save Štrpca, u kojoj se kroz kolumne iz dnevnog lista "Politika" prati istorijat srpsko-hrvatskih odnosa.

Parastos i istorijski podsjetnik

Povodom 30 godina od egzodusa i stradanja Srba u "Oluji", organizovan je parastos za ubijene, a "Oluja" je započela 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske i policije na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije. Sljedećeg dana Hrvatska vojska je ušla u Knin, a oko 220.000 Srba protjerano je iz svojih domova. Iz evidencije "Veritasa" poznato je da je 1.903 Srba poginulo ili nestalo, od kojih su 65% bili civili, uglavnom stariji od 60 godina.

Međunarodna kvalifikacija "Oluje"

Međunarodni sud pravde je u februaru 2015. godine "Oluju" odredio kao etničko čišćenje, ali ne i genocid, dok stručnjaci smatraju da je operacija imala sve odlike genocida.