Skoro 10 miliona raseljenih zbog rata u Ukrajini

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine prisilila je gotovo 10 miliona ljudi da napuste svoje domove. Od tog broja, oko 3,8 miliona je raseljeno unutar zemlje, dok je 5,6 miliona ljudi potražilo sigurno utočište u inostranstvu. Većina raseljenih želi ostati što bliže svojim kućama, istakla je predstavnica UNHCR-a za Ukrajinu, Karolina Lindholm Billing.

Nastavak humanitarne podrške ključan zbog intenziviranja sukoba

Rat između Rusije i Ukrajine se nastavlja sa "pojačanom intenzitetom", zbog čega je međunarodna podrška i dalje neophodna za humanitarni odgovor, kaže Billing. "Većina novoraspoređenih trenutno ostaje unutar zemlje, što i većina ljudi preferira – ostati što bliže svojim domovinskim regionima", izjavila je za AP.

Pomoć žrtvama vazdušnih napada i priprema za zimu

UNHCR i njegovi lokalni partneri svakodnevno pomažu žrtvama vazdušnih udara, uključujući nedavne napade na Kijev i Harkov. "Ljudi koji evakuišu područja na prvoj liniji sukoba trebaju podršku, ali je bitno i pomoći Ukrajini u neposrednoj obnovi kako bi oni koji žele ostati u zemlji to mogli učiniti", dodala je Billing.

Ujedinjene nacije rade na planu pomoći za zimu, koji uključuje novčanu pomoć ranjivim porodicama za kupovinu ogreva poput drva, uglja i briketa, naročito za one u ratom pogođenim oblastima gde su sistemi snabdijevanja energijom oštećeni. "Zima donosi dodatne rizike i zato je važna podrška kako energetskim sistemima, tako i domaćinstvima", naglasila je Billing.

Međunarodni napori za obnovu i stabilizaciju Ukrajine

Tokom četvrte Konferencije o obnovi Ukrajine u Rimu, evropski lideri pozvali su privatni sektor na ulaganja u obnovu zemlje, dok se rat nastavlja. Očekuje se finalizacija sporazuma o garantijama i donacijama koje će omogućiti više od 10 milijardi eura investicija. Evropska komisija je najavila osnivanje Evropskog vodećeg fonda za obnovu Ukrajine, najvećeg fonda ove vrste do sada.

Zemlje koje su spremne da obezbijede trupe za buduću stabilizacijsku misiju u Ukrajini dogovorile su formiranje komandnog centra u Parizu za brzu implementaciju nakon okončanja sukoba.

Intenziviranje napada i porast civilnih žrtava

Rusija je pojačala upotrebu dronova tipa Shahed, kao i balističkih i krstarećih raketa i moćnih bombi klizalica. Juni je zabilježen kao mjesec sa najviše civilnih žrtava u poslednje tri godine – 232 osobe su poginule, a 1.343 ranjene. Rusija je u junu lansirala deset puta više dronova i raketa u odnosu na isti mjesec prošle godine, navodi misija UN za ljudska prava u Ukrajini.