Ključne nalaze nove kliničke studije
Šestomjesečna klinička studija sa 55 dobrovoljaca pokazala je da konzumiranje minimalno obrađene hrane dovodi do bržeg gubitka težine i boljih biomarkera nego isti kalorijski unos ultraprocesiranih obroka. Istraživanje je uporedilo dvije osmonedjeljne dijete: jedna se bazirala na cijelim, minimalno obrađenim namirnicama, druga na pretežno ultraprocesiranoj hrani.
Rezultati i simptomi
Učesnici na minimalno obrađenoj ishrani sagorijevali su više masti, imali su niži sistolni krvni pritisak i niže nivoe glikozilovanog hemoglobina u odnosu na ultraprocesiranu grupu. Gubici u masnoj masi, procentu tjelesne masnoće, visceralnoj masi i ukupnoj tjelesnoj vodi bili su "significantly lower" na jelovniku sa cijelim namirnicama. Grupa koja je jela ultraprocesiranu hranu prijavila je veći broj "adverse events" poput zatvora, refluksa, umora i infekcija.
Širi kontekst
Oba jelovnika su pratila preporuke javnih prehrambenih smjernica, pa je razlika u ishodima posljedica obrade i sastava proizvoda, a ne sitosti obroka. Ultraprocesirana hrana često sadrži sastojke poput visokofruktoznog kukurznog sirupa, hidrogenizovanih masti i sintetičkih aditiva. U visokoprihodnim državama ta hrana čini veliki dio unosa energije, a tržište ultraprocesirane hrane brzo raste, što dodatno ugrožava javno zdravlje i produbljuje socijalne razlike u ishrani.
