Aritmije i njihovi tipovi
U aritmije se svrstavaju tahikardije, što označava ubrzan rad srca, te bradikardije, koje podrazumevaju usporen rad. Takođe, postoji širok spektar nepravilnosti u srčanom radu između ova dva stanja. Preporučuje se konsultacija sa lekarom kada broj otkucaja srca pređe 100 u minuti, jer tahikardije ponekad zahtevaju elektrošok kao spas. Simptomi aritmija
Prema rečima stručnjaka, najčešći simptom aritmija su palpitacije, često praćene osećajem ubrzanog srčanog rada. Takođe, mogu se javiti simptomi poput malaksalosti, slabosti, nesvestice i vrtoglavice, pritiska u grudima, kratkog daha, uznemirenosti, pojačanog znojenja i mračenja pred očima. "Neke aritmije mogu izazvati krizu svesti i iznenadnu srčanu smrt. U takvim situacijama, hitna medicinska pomoć je neophodna", savetuje dr Ivica Đurić. Uzroci aritmija
Uzroci aritmija su različiti, a one mogu biti urođene ili stečene promenama u životnoj sredini. Ključna je identifikacija uzroka jer modificiranje načina života može biti važno za lečenje. Vrste aritmija
Aritmije se najčešće dele na pretkomorske i komorske. Dok neke aritmije nose rizik po život, druge mogu značajno umanjiti kvalitet života, stoga je važno prepoznati simptome na vreme, naglašava dr Đurić. Faktori rizika
Faktori koji doprinose razvoju aritmija uključuju genetsku predispoziciju, kao i bolesti krvnih sudova, dijabetes, hipertenziju, pušenje i gojaznost. Stariji ljudi su pod posebnim rizikom zbog godina, ali aritmije se mogu javiti u bilo kojoj dobi. Dijagnostikovanje aritmija
Dijagnostikovanje aritmija može biti izazovno, a EKG je ključan alat, iako može biti teško snimiti aritmiju u trenutku njenog javljanja. Monitori, Holter EKG i loop rekorderi su od pomoći za dugotrajno praćenje srčanog ritma. Lečenje aritmija
Aritmije se mogu lečiti modifikacijom načina života, medikamentima i elektrofiziološkim ispitivanjem. Ablacija aritmija je često jedini način da se postigne potpuno izlečenje. Posledice nelečenih aritmija
Nelečene aritmije mogu dovesti do srčane slabosti ili čak smrti. Atrijalna fibrilacija, na primer, povećava rizik od moždanog udara. Postoje i one aritmije koje, iako ne ugrožavaju život, značajno narušavaju kvalitet života. Prevencija aritmija
Prevencija igra ključnu ulogu u smanjenju rizika od aritmija. Promene u načinu života, uz izbegavanje nezdravih obrazaca, kao što su stres i sedentarnost, mogu znatno smanjiti mogućnost njihovog javljanja. Dr Ivica Đurić napominje da moderni način života nosi i rizike koji mogu potencirati pojavu aritmija.
