Šta je endokarditis?
Endokarditis retko pogađa osobe sa zdravim srcem, ali je veći rizik kod onih sa veštačkim ili oštećenim srčanim zaliscima i drugim srčanim problemima. Ova bolest može izazvati značajne komplikacije bez pravovremenog lečenja. Infekciju najčešće izazivaju bakterije koje ulaze u krvotok i napadaju srčane strukture. Takođe, infektivni endokarditis poznat je i kao bakterijski endokarditis, koji može biti akutni, subakutni ili hronični.
Simptomi endokarditisa
Simptomi mogu nastati sporadično ili naglo, zavisno od tipa bakterija i prisustva drugih srčanih problema. Česti simptomi uključuju:
- Bol u zglobovima i mišićima
- Bol u grudima pri disanju
- Umor
- Simptomi slični gripu, poput groznice i jeze
- Noćno znojenje
- Kratak dah
- Oticanje nogu i stomaka
- Promene u srčanom šumu
Rjeđi simptomi mogu uključivati neobjašnjiv gubitak težine, krv u urinu ili bezbolne mrlje na koži. U slučaju pojave ovih simptoma, hitno se savetuje konsultacija sa lekarom, posebno ukoliko imate poznate srčane mane.
Uzroci i faktori rizika
Endokarditis obično nastaje usled bakterijskih infekcija, ali može biti izazvan i gljivicama ili drugim mikroorganizmima. Usled raznih faktora, kao što su:
- Stariji uzrast
- Veštački srčani zalisci
- Oštećeni srčani zalisci
- Urođene srčane mane
- Loše zdravlje zuba
- Dugotrajna upotreba katetera
Rizik od endokarditisa raste kod osoba sa nekim od ovih problema.
Komplikacije endokarditisa
Među komplikacijama endokarditisa nalaze se srčana insuficijencija, oštećenje srčanih zalistaka, moždani udar, pa čak i infekcija povezana sa unutašnjim organima.
Dijagnoza i lečenje
Dijagnostikovanje endokarditisa zahteva krvne testove i ehokardiogram. Lečenje obično uključuje intravenske antibiotike u trajanju od šest nedelja, dok u slučajevima teže infekcije može biti potrebna i operacija. Pravovremena intervencija može značajno poboljšati ishod i sprečiti teže posledice.