Šta je endokarditis?

Endokarditis retko pogađa osobe sa zdravim srcem, ali je veći rizik kod onih sa veštačkim ili oštećenim srčanim zaliscima i drugim srčanim problemima. Ova bolest može izazvati značajne komplikacije bez pravovremenog lečenja. Infekciju najčešće izazivaju bakterije koje ulaze u krvotok i napadaju srčane strukture. Takođe, infektivni endokarditis poznat je i kao bakterijski endokarditis, koji može biti akutni, subakutni ili hronični.

Simptomi endokarditisa

Simptomi mogu nastati sporadično ili naglo, zavisno od tipa bakterija i prisustva drugih srčanih problema. Česti simptomi uključuju:
  • Bol u zglobovima i mišićima
  • Bol u grudima pri disanju
  • Umor
  • Simptomi slični gripu, poput groznice i jeze
  • Noćno znojenje
  • Kratak dah
  • Oticanje nogu i stomaka
  • Promene u srčanom šumu
Rjeđi simptomi mogu uključivati neobjašnjiv gubitak težine, krv u urinu ili bezbolne mrlje na koži. U slučaju pojave ovih simptoma, hitno se savetuje konsultacija sa lekarom, posebno ukoliko imate poznate srčane mane.

Uzroci i faktori rizika

Endokarditis obično nastaje usled bakterijskih infekcija, ali može biti izazvan i gljivicama ili drugim mikroorganizmima. Usled raznih faktora, kao što su:
  • Stariji uzrast
  • Veštački srčani zalisci
  • Oštećeni srčani zalisci
  • Urođene srčane mane
  • Loše zdravlje zuba
  • Dugotrajna upotreba katetera
Rizik od endokarditisa raste kod osoba sa nekim od ovih problema.

Komplikacije endokarditisa

Među komplikacijama endokarditisa nalaze se srčana insuficijencija, oštećenje srčanih zalistaka, moždani udar, pa čak i infekcija povezana sa unutašnjim organima.

Dijagnoza i lečenje

Dijagnostikovanje endokarditisa zahteva krvne testove i ehokardiogram. Lečenje obično uključuje intravenske antibiotike u trajanju od šest nedelja, dok u slučajevima teže infekcije može biti potrebna i operacija. Pravovremena intervencija može značajno poboljšati ishod i sprečiti teže posledice.