Ukoliko se policitemija vera ne leči na pravi način i u pravom trenutku, može dovesti do opasnih, životno ugrožavajućih komplikacija, uključujući povećan rizik od krvnih ugrušaka. Ova bolest takođe može izazvati abnormalne skokove u broju crvenih krvnih zrnaca, a gubitak težine može ukazivati na prisustvo raka krvi, kao što je limfom, koji može zahvatiti jetru, kostnu srž i slezinu. Zbog nespecifičnih simptoma, često se javlja kasna dijagnoza. Mijelofibroza, retka vrsta raka krvi, može se razviti u ozbiljnije oblike, poput akutne mijeloidne leukemije, tromboze, infarkta, moždanog udara i plućne embolije. Zato je ključno da se dijagnoza postavi što pre i da se terapija započne odmah, čak i kod pacijenata kojima je rizik niži, kako bi se obezbedila dugoročna stabilizacija, smanjili simptomi i sprečile ozbiljne komplikacije. Ovo je istaknuto na stručnom skupu pod nazivom 'Lečenje mijeloproliferativnih neoplazmi: Od dijagnoze do terapije'. Na skupu su domaći stručnjaci iz Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, uz goste iz Londona, razmenili saznanja o inovacijama u lečenju mijeloproliferativnih neoplazmi, sa posebnim fokusom na policitemiju veru. Eksperti su naglasili da čak i pacijenti sa niskim rizikom imaju povećan rizik od vaskularnih događaja, te da je rani tretman ključan. Sve više se razmatra pristup ranijem lečenju pacijenata. Novi trendovi pokazuju raspoloživost ciljanih i modifikatorskih terapija, a prof. dr Claire Harrison je najavila buduću saradnju sa Medicinskim fakultetom u Beogradu. U Srbiji se procenjuje da od policitemije vere boluje najmanje 1.500 ljudi, dok se godišnje registruje oko 100 novih slučajeva. Među najčešćim simptomima su hronični umor, svrab, noćno znojenje, bolovi u stomaku usled uvećane slezine, zbunjenost i emocionalno opterećenje. Nažalost, iako su inovativni tretmani registrovani, još uvek nisu dostupni na listi lekova koji se finansiraju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, pa pacijenti često moraju da ih finansiraju sami.