Dramatičan rast patološkog kockanja u BiH
Bosna i Hercegovina, poznata po velikom broju kladionica po glavi stanovnika u Evropi, suočava se s rastućim problemom patološkog kockanja. Iza statističkih podataka, koji prikazuju milijarde KM prometa, kriju se razorene porodice, izgubljene generacije i tihi društveni kolaps. Najmlađi patološki kockar u zemlji ima samo 15 godina.
Ekonomija i društvene posljedice
Prema podacima Poreske uprave FBiH, promet sportskih kladionica u 2024. godini dosegao je preko 1,6 milijardi KM. U zemlji koja se suočava sa nezaposlenošću, inflacijom i ekonomskom nejednakošću, kladionice postaju iluzija brze zarade i za mnoge posljednja nada. Posljedice kockanja duboko su ukorijenjene u tkivo zajednice, često zanemarene usljed tranzicijskog haosa.
Kockanje kao bolest
Stručnjaci smatraju da kockanje nije običan porok, već progresivna bolest koja se razvija kroz četiri faze: pobjedničku, gubitničku, očajanja i beznađa. U prve tri faze kockar gubi kontrolu, a u posljednjoj tone bez izlaza. Generacijski jaz i ekonomska nesigurnost doprinose razvoju ove ovisnosti, dok društvo često prešućuje ili normalizira problem.
Društvene implikacije i poziv na akciju
Sociolog Vladimir Vasić upozorava da patološko kockanje nije samo problem pojedinca već i urušavanje porodičnog, profesionalnog i socijalnog identiteta. Kockanje može izazvati zanemarivanje obaveza, nasilje i kriminal, a društvo ga prepoznaje tek nakon tragičnih posljedica. Psiholog Čedomir Novaković dodaje da je to jedna od najrizičnijih devijacija, često povezana sa drugim problemima i može dovesti do spirale kriminala.
Dok se broj kladionica i promet povećavaju, pitanje ostaje - gdje je izlaz? Društvo mora tretirati kockanje kao sistemski problem, s jasnim strategijama prevencije, obrazovanja i podrške, kako bi se zaustavio ovaj toksični ciklus i spasile nove generacije.
