Vučić i Dodik intenzivno traže susret s Trumpom
Aleksandar Vučić već mjesecima bezuspješno pokušava stupiti u kontakt s Donaldom Trumpom. Nakon neuspjelog posjeta Floridi i naglog povratka u Srbiju zbog „bolova u prsima“, Beograd pojačava diplomatske napore i govori o vraćanju odnosa sa Amerikom na „nekadašnju razinu“. U tom kontekstu održani su i razgovori srpskih predstavnika sa američkim dužnosnicima.
I Milorad Dodik želi susret s Trumpom i svoju smjenu opisuje kao „pokušaj da ga se spriječi razgovarati s Trumpom“, optužujući navodne „Bidenovce“ za opstrukciju. Slično rezoniraju i drugi saveznici koji Trumpa vide kao zaštitnika autoritarnih lidera.
Analize i rizici
Vanjsko-politički komentator Boško Jakšić kaže: „Europska unija, bez obzira na ponekad kalkulantski pristup Njemačke i Francuske, ipak inzistira na nekim vrijednostima liberalne demokracije. Nakon ruskog i kineskog predsjednika, Vučić Trumpa također vidi kao nekog ideološkog saveznika, pa otuda i ovaj Vučićev odmak od Europe. Ali i tu postoji kvaka, jer je Trump pragmatičan i poslovno orijentiran, njega ideološke bliskosti malo zanimaju. A na tom poslovnom polju Srbija praktički nema što ponuditi“.
Povjesničar i bivši veleposlanik Milan St. Protić ocjenjuje: „Oni bi se htjeli vidjeti s njim jer tako podižu neku svoju važnost, i pomalo infantilno vjeruju da se takvim susretima s najmoćnijim ljudima na svijetu nešto postiže. Amerika ima daleko važnijih poslova u svijetu i sve ovo je u najmanju ruku izraz jednog političkog amaterizma“.
Sve je vidljivije okretanje prema Izraelu kroz trgovinu oružjem i političku saradnju, što Vučić vidi kao kanal prema američkoj naklonosti. Jakšić upozorava: „Vučićeva samohvala kako je Srbija jedina zemlja koja prodaje oružje Izraelu, u trenutku kada se u Gazi događa ono što mnogi već nazivaju genocidom, prijeti da Srbija bude prozvana kao suučesnik u tome. To je preskupa cijena da bi se približilo Trumpu, a mogu i zamisliti koliko je izraelskim vlastima uopće stalo lobirati za Vučića u Washingtonu“.
Rizik marginalizacije Evrope i ovisnost o prekarnim savezništvima s Amerikom, Rusijom ili Kinom predstavljaju strateški problem za Srbiju i za stabilnost u regiji.
