Novi NATO samit i sudbina Ukrajine
Na prvom samitu NATO-a poslije početka ruske invazije na Ukrajinu, predsjednik Volodimir Zelenskij je imao istaknuto mjesto, ali sledeći sastanak u Holandiji donosi promjenu. Sukob u Ukrajini, najveći kopneni rat u Evropi od Drugog svjetskog rata, traje već četvrtu godinu i predstavlja egzistencijalnu prijetnju kontinentu. Ukrajina i dalje brani Evropu od rata koji joj prijeti, a Rusija je nedavno lansirala jedan od najvećih dron napada na Kijev.
Promjene u podršci Zapada
Međutim, stav SAD, najmoćnijeg saveznika NATO-a, je da se mora sačuvati prostor za pregovore sa Vladimirom Putinom, pa Ukrajina ne smije privlačiti glavnu pažnju. Iako je prošle godine NATO obećao dugoročnu podršku i put ka članstvu Ukrajine, sada je to dovedeno u pitanje. Zelenskij jeste pozvan, ali neće sjediti za stolom savezničkih lidera. Najava sa samita biće sažeta i Ukrajina će biti pomenuta samo usputno.
Uloga SAD i promjene u politici pomoći
Bivši predsjednik Donald Trump favorizuje prekid vatre i pregovore između Ukrajine i Rusije, te je tokom G7 samita u Kanadi predložio vraćanje Rusije u grupu sedam najrazvijenijih zemalja, što bi Putina rehabilitovalo na globalnoj sceni. On je također smanjio vojnu pomoć Ukrajini i prekinuo učestvovanje u Odbrambenoj kontakt grupi za Ukrajinu, što dodatno smanjuje šanse Kijeva za dalju podršku. Trenutno su zabrinutosti da se američka volja za pomoć smanjuje, što može ohrabriti Rusiju na nastavak sukoba.
Ishod samita i implikacije za Ukrajinu
Sjednica u Holandiji usmjeriće se na odbrambena izdvajanja savezničkih zemalja, pri čemu se Evropska unija i Kanada zalažu da se rat u Ukrajini ne zaboravi, dok SAD i dalje daju prioritet drugim bezbjednosnim pitanjima poput konflikta na Bliskom istoku. Zelenskij će pokušati ostati relevantan u međunarodnoj diplomatiji, ali zavisi od podrške NATO-a i Sjedinjenih Država. Sa jednim radnim dnevom i ograničenim temama, samit simbolično pokazuje trenutni položaj Ukrajine u savezu u uslovima promijenjene globalne političke dinamike.
