34 godine nezavisnosti Ukrajine i trajni uticaj Rusije
Jedan od vođa studentskih protesta 1990. prisjeća se kako se dugo očekivalo da borba za nezavisnost Ukrajine traje decenijama. ”I was preparing myself for prisons and labor camps, and I thought the struggle would last about 20–30 years,” rekao je Oleksandr Donii. Ukrajina je 1991. brzo proglasila nezavisnost, ali politički uticaj Rusije i pritisci iz Moskve nastavili su da oblikuju domaću politiku.
Podjela društva i propuštene prilike
Poslije raspada Sovjetskog Saveza društvo je bilo fragmentirano. “A very large part was neutral, it included people who wavered, who didn’t have enough information,” prisjeća se Oleksandr Nechyporenko. Mnogi prozapadni glasovi bili su marginalizovani, što je ostavilo prostor ruskom uticaju.
Nuklearno razoružanje i posljedice
Odlučujuća greška, prema učesnicima iz 1990-ih, bila je predaja ogromnog nuklearnog arsenala. “The path we were supposed to take with the world’s third-largest nuclear arsenal — about five thousand nuclear warheads — that path should have given us the opportunity to effectively use this potential for integration with the West,” rekao je Yurii Kostenko. Umjesto punopravnog savezništva sa NATO i pomoći SAD, Ukrajina je dobila Budimpeštanski memorandum i ograničene garancije.
Danas, 34 godine poslije, pitanja nezavisnosti, sigurnosti, odnosa s Rusijom, nuklearnog naslijeđa i težnje ka EU i NATO ostaju ključna za budućnost Ukrajine.
