Vlada traži zabranu zbog veza s Moskvom
Ukrajinska vlada saopštila je da jedna grana pravoslavlja, Ukrajinska pravoslavna crkva (UOC), nije prekinula veze s Moskvom i stoga bi mogla biti zabranjena. Ova mogućnost pojačava ulogu religije u sukobu s ruskom invazijom, jer je pravoslavlje dominantna vjera u Ukrajini i Rusiji.
Pravni postupak i DESS nalaz
Parlament je prije godinu dana donio zakon kojim se zabranjuje Ruska pravoslavna crkva sa sjedištem u Moskvi, a zakon predviđa i zabranu organizacija povezanih s moskovskom crkvom. Državna služba za etnopolitiku i slobodu savjesti (DESS) objavila je nalaz da UOC ima veze s Moskvom i vlada je podnijela sudski zahtjev za zabranu aktivnosti UOC.
Kontroverze unutar crkve
UOC je 2022. izrazila osudu pune ruske invazije i iste godine proglasila nezavisnost od moskovske crkve, ponovivši taj stav 2025. Međutim, vlada tvrdi da UOC nije preduzela potrebne korake, poput izmjene statuta, da bi dokazala odvajanje. Redovno su u pitanju i prava na državnu imovinu te upotreba crkvenih objekata.
Vođe i izjave
Odluka pogađa Kijevsku mitropoliju UOC, na čelu s Metropolitom Onufryjem, kojem je oduzeto ukrajinsko državljanstvo. UOC-ov advokat izjavio je da je vlada „intentionally ignored" separation and its practical steps, uključujući osnivanje parohija za izbjeglice, te optužio napore vlade kao pokušaj „to rid the country of independent institutions." DESS je poručio: “This is not a religious organization, but a branch of an aggressor state,” dok je Viktor Yelensky naglasio: “Nobody has asked them to refuse their religious beliefs,” ističući da je riječ o afilijaciji, a ne o doktrini.
Kontekst i posljedice
Većina Ukrajinaca pripada pravoslavlju, ali mnoga vjernička tijela podržavaju rivalsku Pravoslavnu crkvu Ukrajine koju je 2019. priznao patrijarh Bartolomej. Sudski postupak protiv UOC mogao bi biti okončan u mjesecima, uz mogućnost žalbe, i izazvati daljnje unutrašnje i međunarodne kontroverze o religijskoj slobodi.
