Bakterije i načini prenosa

Bakterija ulazi u organizam kroz oštećenja na koži, poput posekotina, kao i putem ruku, nogu, očiju, nosa i usta. Infekcija se može preneti i konzumiranjem zaraženih namirnica ili vode, ističu stručnjaci iz Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".

Simptomi i inkubacija leptospiroze

Period inkubacije bolesti traje između dva dana i četiri nedelje, obično oko 21 dan. Leptospiroza se može manifestovati u blagoj ili teškoj formi, a neki pacijenti mogu biti asimptomatski. Glavni simptomi uključuju:
  • Jaku, perzistentnu glavobolju
  • Visoku telesnu temperaturu, često uz halucinacije ili noćne more
  • Fotofobiju
  • Povećano znojenje
  • Mučninu i povraćanje
  • Bolove u mišićima i leđima
  • Gubitak apetita
  • Promene raspoloženja
Mogu se javiti i dodatni simptomi kao što su žutica, otežano disanje, poremećaji vida i dijareja.

Ko je najviše ugrožen?

Osobe koje su najčešće pogođene leptospiroza su oni koji rade sa životinjama ili u prirodi, poput poljoprivrednika, veterinara, ribara, mlečnih radnika, vojnika i komunalnih radnika, ali i rekreativci poput plivača i planinara.

Dijagnostika i lečenje

Dijagnostikovanje leptospiroze uključuje serološke testove kao što su MAT i ELISA, kao i izolaciju bakterije iz uzoraka urina, krvi ili likvora. MAT ostaje zlatni standard. Lečenje bi trebalo započeti odmah po pojavi simptoma, a obično se propisuju antibiotici poput tetraciklina i penicilina.

Prevencija infekcije

Prevencija leptospiroze fokusira se na smanjenje kontakta sa zaraženim životinjama i kontaminiranim sredinama. Ključne preventivne mere uključuju:
  • Identifikaciju zagađenih voda i terena
  • Često pranje ruku sapunom i vodom
  • Izbegavanje kupanja u rekama gde se nalaze životinje
  • Kontrolu glodara
  • Zaštitu hrane i vode od zagađenja
  • Hlorisanje vode za piće i bazena
  • Održavanje higijenskih uslova u uzgajanju životinja
  • Pokrivanje posekotina vodootpornim zavojem
  • Izbegavanje davanja sirovih iznutrica životinjama

Hitne mere u epidemijama

U slučaju nesreća poput poplava ili suša, rizik od epidemije može porasti. Ako se posumnja na pojavu epidemije, dijagnostika i lečenje moraju biti hitni, uz identifikaciju izvora zaraze i primenu preventivnih mera, naglašavaju iz Instituta "Batut".

Mere prekida prenosa

Da bi se sprečilo dalje širenje zaraze, potrebno je prekinuti puteve prenosa. Sprovođenje zaštitnih mera je ključno, a obuhvata:
  • Nošenje zaštitne opreme (rukavice, čizme, maske)
  • Tuširanje posle kontakta sa zaraženim materijalima
  • Obezbeđivanje ispravne vode
  • Ograničavanje pristupa kontaminiranim područjima
  • Kontrola stočnog fonda i kupovina ispitanog mesa