Kriza u bh. obrazovanju
Gotovo svake školske godine prosvjetni radnici u Bosni i Hercegovini izlaze na ulice tražeći veće plaće i naknade, dok vlasti ističu ulaganja u obrazovanje. Ipak, niko ne postavlja pitanje odgovornosti za loše rezultate učenika: ko je kriv što su djeca u Bosni i Hercegovini ispod evropskog prosjeka u gotovo svim oblastima? Kako je moguće da međunarodna istraživanja stalno pokazuju da smo na dnu, a ništa se suštinski ne mijenja?
Izdaci za obrazovanje
Agencija za statistiku BiH navodi da su izdaci za formalno obrazovanje u 2023. iznosili 2.104 miliona KM ili 4,2% BDP, dok su ukupni javni, privatni i sredstva iz inostranstva za obrazovne ustanove bili 2.304 miliona KM ili 4,6% BDP. Javni izdaci čine 89,0%, privatni 10,3%, a inostrana sredstva 0,7%. U strukturi izdataka: predškolsko 7,6%, osnovno 48,1%, srednje 21,9% i visoko obrazovanje 22,4%.
Međunarodna istraživanja i rezultati
Šta smo dobili za ta izdvajanja? PISA pokazuje da je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen. Reakcija vlasti bila je zabrana PISA testiranja u BiH, umjesto traženja odgovornosti nastavnog kadra. Prema TIMSS-u, dostignuća iz matematike i prirodnih nauka su ispod međunarodnog prosjeka. - Postignuti rezultati ispod međunarodnog prosjeka, pogotovo u matematici i prirodnim naukama, potvrđuju da obrazovni proces još stavlja naglasak na usvajanje i reprodukciju faktičkog znanja, dok su funkcionalne vještine i praktična primjena naučenog često zanemareni. Ovakav pristup ne priprema učenike za svakodnevne životne izazove niti za potrebe tržišta rada u 21. stoljeću, navodi se.
ICILS 2023 pokazuje da su bh. učenici u digitalnoj pismenosti ispod prosjeka i posjeduju tek osnovne vještine. Bosna i Hercegovina i njena visoka škola i univerziteti praktično nisu prisutni na relevantnim međunarodnim rang-listama. Obrazovanje u Bosni i Hercegovini, obrazovanje, PISA, TIMSS i izdaci za obrazovanje moraju postati centralna tema javne rasprave.
