Demografska kriza i iseljavanje
Bosna i Hercegovina suočava se s alarmantnim demografskim padom: umire više ljudi nego što se rađa, a masovno iseljavanje je dodatno ispraznilo zemlju. Demografija, iseljavanje i rast siromaštva oblikuju sliku države koja ubrzano postaje država staraca i uhljeba. Ovaj demografski trend ubrzava problem, dok domaće vlasti ne pokazuju odgovornost za zaustavljanje odliva stanovništva.
Velika ulaganja u zdravstvo, lošiji rezultati
Iako su ulaganja u zdravstvo u Bosni i Hercegovini porasla značajno posljednjih godina, kvaliteta usluge se ne poboljšava. Prema službenim podacima, javna potrošnja za zdravstvo rasla je od 1,957 milijardi KM (2016) do 3,054 milijarde KM (2023), dok su privatna ulaganja porasla s 803 miliona KM (2016) na 1,400 milijardi KM (2023). Ipak, građani i međunarodni posmatrači bilježe pad kvalitete zdravstvenih usluga.
U zemlji u kojoj oko 20% ljudi živi ispod granice siromaštva i gdje Bosna i Hercegovina spada među najsiromašnije u Evropi, javno i privatno ulaganje u zdravstvo mora biti praćeno transparentnošću, jasnim kriterijima i odgovornošću. Bez toga, sumnja u namjenu sredstava i dalje će narušavati povjerenje u sistem.
