Ekstremni vremenski uslovi ugrožavaju poljoprivredu i sela u BiH
Ekstremne temperature i produžene suše gotovo su potpuno onemogućile prirodne i tehnološke procese u Bosni i Hercegovini, stvarajući ozbiljne probleme za poljoprivredu. Ovaj problem nije lokalni, već globalni izazov, ali neke zemlje uspijevaju pružiti efikasnije odgovore, podvlači prodekan za nastavu na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu UNSA, Jasmin Grahić.
Masovni odlazak iz sela i nestanak ruralnih područja
U BiH je trend praznjenja sela alarmantan – čak 500 sela je potpuno napušteno, dok njih 1.500 ima manje od deset stanovnika. Polja se zapuštaju, livade zarastaju u šumu, a mladi ljudi traže bolje mogućnosti u gradovima ili inostranstvu. Ovaj odliv stanovništva direktno ugrožava poljoprivrednu proizvodnju, koja se dodatno smanjuje zbog štete koju nanosi suša i ekstremne vremenske prilike.
Cijene hrane rastu, proizvodnja se smanjuje
Iako proizvodnja voća i povrća opada, potražnja ostaje visoka, što dovodi do rasta cijena hrane. Jasmin Grahić ističe da je to složen problem koji zahtijeva ozbiljnu podršku država i primjenu naučnih i stručnih znanja. Mladi rijetko ulaze u poljoprivredu, dok su stariji poljoprivrednici sve češći, a nedostatak radne snage još dodatno usložnjava situaciju.
Zahtjevi za državnu podršku i bolju strategiju
Grahić naglašava da je neophodno ubrzati reakcije vlasti i razviti sistemske mjere podrške poljoprivrednicima. Bez konkretnih izmjena, poljoprivreda u BiH postaće još nesigurnija, što će imati negativan uticaj na cijelu državu.
Podaci o nestajanju mladih u ruralnim područjima
Fotografija istraživača Miloša Popovića služi kao ilustracija demografskog pada u BiH. On je mapirao sela s manje od 100 stanovnika i mjesta bez maloljetnih osoba. Najteža situacija je u općinama kao što su Višegrad, Trebinje i Foča gdje veliki broj naselja nema nijednog mladog stanovnika. Popis iz 2013. godine pokazuje da u 1.486 sela živi manje od deset ljudi.
Zaključak
Ekstremni klimatski uvjeti, demografski pad i nedostatak sistemske podrške dovode do ozbiljne krize u bosanskohercegovačkoj poljoprivredi i ruralnim područjima. Ako se situacija hitno ne promijeni, trendovi nestajanja sela i rast cijena hrane nastaviće se sa ozbiljnim posljedicama po zemlju.
