Loša sezona za pčelare u Hercegovini
Hercegovački pčelari pamtiće 2024. kao izuzetno nepovoljnu godinu za pčelarstvo, obilježenu značajnim gubicima pčelinjih zajednica. Početak godine bio je obećavajući zbog povoljnih vremenskih uslova, ali hladan svibanj, najhladniji u posljednjih 10 do 15 godina, i vreli ljetni mjeseci donijeli su brojne probleme.
Utjecaj hladnoće i suše
Marko Bilić, predsjednik Udruge pčelara Županije Zapadnohercegovačke, ističe da su se nade u dobru medonosnu godinu brzo smanjile zbog nepovoljnih vremenskih prilika. Sušno proljeće i naglo zatopljenje na planinama doveli su do brzog cvjetanja biljaka koje su potom izgubile svoje cvjetove, smanjujući dostupnost nektara.
Problemi s vodenim resursima i produkcijom meda
Tokom ljeta, pčelama je potrebna veća količina vode za održavanje temperature u košnicama, a njena oskudica utječe na opstanak pčelinjih zajednica. Takvi uslovi onemogućavaju pčelama da proizvedu dovoljne količine meda za prezimljavanje, što otežava rad pčelara. Količine proizvedenog meda bile su znatno manje, ali cijene su ostale između 22 i 30 KM po kilogramu.
Potpora pčelarima i izazovi sa uvoznim medom
Udruga pčelara ŽZH okuplja preko 200 pčelara s područja nekoliko općina, dok Udruga pčelara „Kadulja“ u Ljubuškom broji oko 80 članova. Iako se broj mladih pčelara povećava, tek mali broj se bavi pčelarstvom profesionalno. Postoje županijski i federalni poticaji za registrirane pčelare s minimalno 30 košnica, a radi se i na projektima nabavke opreme.
Veliki problem predstavlja sve veći uvozni med koji ugrožava domaće proizvođače. Kupcima se savjetuje da biraju domaći med od provjerenih pčelara, posebno tijekom turističke sezone kada potražnja za domaćim proizvodima raste.
Opasnost od požara i važnost pravovremene pomoći
Još jedan rizik su ljetni požari, koji mogu devastirati pčelinjake. Pčelari apeliraju na građane da u slučaju požara u blizini košnica odmah obavijeste vatrogasce i pčelare kako bi zaštitili pčelinje zajednice i izbjegli katastrofu.
