Zakonska odluka i reakcije
Nakon što je Hrvatski sabor usvojio zakon o izgradnji skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, na granici sa BiH, otvorila su se pitanja bezbjednosti, odgovornosti i narednih koraka. Najavljeno je učešće u Sekretarijatu Espo konvencije i pripreme za susret sa hrvatskom stranom u Ženevi narednog maja. Trgovska gora, radioaktivni otpad i utjecaj na BiH postali su centralna tema javne rasprave.
Stavovi aktivista i stručnjaka
Gostujući na RTRS, Mario Crnković iz Udruženja građana „Grin tim“ iz Novog Grada izrazio je razočaranje postupkom. – Mi želimo da odbranimo pravo na život na ovom području. Sam taj proces, kako je sve izglasano, kako je došlo do zakona u potpunoj je suprotnosti sa zakonima Evropske unije. U hitnu proceduru išli su sa „leks specijalis“, želeći na naprave prečicu, napravili su grešku u koracima, i vjerujem da će sud u Ženevi odbaciti ovakvu suludu ideju Hrvatske – naglasio je Crnković.
Crnković je podsjetio da je rijeka Una park prirode. – Trgovska gora nalazi se nepuna dva kilometra od mjesta odakle se sada javljam iz Novog Grada, i možete misliti kakva bi to bila katastrofa. Republika Srpska, Novi Grad, BiH, Unsko-sanski kanton sve vrijeme bili su isključeni iz ovog procesa. Ovo je isključivo politička odluka Hrvatske. Imali su još četiri lokacije, ali saborski zastupnici su glasanjem eliminisali tri i ostala je Trgovska gora – dodao je Crnković.
Crnković је додао: "Interes Hrvatske uopšte nije Trgovska gora, to je interes pojedinih grupacija ljudi koje masno zarađuju na ovom projektu. Trgovska gora je školski primjer kako ne treba raditi u graničnom području – zaključio je Crnković."
Stručna ocjena i pravne mogućnosti
Nemanja Galić iz Ekspertskog tima ističe da dosadašnja istraživanja pokazuju da je Trgovska gora neprihvatljiva lokacija zbog blizine naseljenih mjesta. Najjači argumenti za Sekretarijat Espo konvencije su manjak selekcije lokacija i donošenje odluke bez sprovedene studije uticaja na životnu sredinu. Hrvatska tvrdi da je riječ o preferiranoj lokaciji, ali izbor bez alternativa i bez odgovarajućih analiza podriva taj stav.
BiH, kako navodi Galić, ima mogućnosti za pritužbe preko međunarodnih konvencija, uključujući Espo, iako tužba pred Međunarodnim sudom pravde zahtijeva saglasnost Hrvatske. Važno je jedinstvo institucija, stručnjaka i civilnog sektora. Određene radnje su već pokrenute i, prema riječima stručnjaka, još uvijek nije zakasnilo.
