Sastanak o Južnoj interkonekciji u Ambasadi SAD

Na inicijativu otpravnika poslova Veleposlanstva SAD u Sarajevu održan je sastanak o projektu plinovoda Južna interkonekcija. Sastanku su prisustvovali vodeći političari iz BiH: premijer FBiH Nermin Nikšić, federalni ministri Vedran Lakić i Nerin Dizdar, predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić, ministar komunikacija Edin Forto, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, te čelnici HDZ-a 1990. i HDZ-a BiH Ilija Cvitanović i Dragan Čović. Tema je bila Južna interkonekcija, plinovod, sporazum BiH i Hrvatska i uloga SAD u projektu.

Dogovoreno je da će američka kompanija preuzeti razvoj i upravljanje plinovodom, što potvrđuje snažno uključivanje SAD i daje zamah projektu Južna interkonekcija. Poseban fokus bio je na nacrtu međunarodnog sporazuma BiH i Hrvatska koji omogućava transport američkog ukapljenog prirodnog plina kroz hrvatski teritorij.

Učesnici su usaglasili naredne korake za finalizaciju sporazuma i ubrzanje realizacije Južne interkonekcije, uključujući izradu državnog sporazuma i pravne prijedloge koji će ići Vijeću ministara. Projekt Južna interkonekcija ponovo je istaknut kao ključan za energetsku sigurnost BiH i regionalnu energetsku stabilnost.

Stavovi lidera i pravni okvir

Sabina Ćudić je naglasila potrebu političkog konsenzusa oko izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji i skrenula pažnju na apelaciju predsjednice Federacije. Konaković je istaknuo važnost upravljanja kompanijom koja će voditi projekt i najavio koncesiju uz mogućnost sudjelovanja različitih investitora, s istaknutim interesom američkih kompanija.

– Američka strana očekuje da će, u tijesnoj suradnji s partnerima u BiH, projekt uskoro ući u ubrzanu fazu realizacije, čime će se dodatno osnažiti energetsku infrastrukturu zemlje. Južnu interkonekciju već se smatra jednim od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih poduhvata u BiH, zaključilo je Veleposlanstvo SAD-a u objavi na X platformi.

- Ako se pristupi izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, koje se tiču nužnih dijelova za koncesiju, postavlja se pitanje kako će na to utjecati zahtjev za preispitivanje ustavnosti, pojasnila je Ćudić i dodala da su sudionici sastanka dobili poruku da se takve zahtjeve može povući u slučaju postizanja političkog dogovora o rečenom Zakonu.

- Jasna poruka je da se neće tolerirati blokade i igrice koje se možda koristi u dnevno-političke svrhe. Dobili smo jasan signal američke administracije i Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu da se ovaj projekat neće i ne smije vezivati ni za kakve političke ustupke bilo kojim akterima u BiH, kazala je Ćudić nakon sastanka uz opasku da će izmjene Zakona tražiti politički konsenzus te će svi dionici morati sjesti za stol i inzistirati da izmjene budu produktivne.

- Prije svega, zbog odluke EU-a od 2028. godine zabraniti uvoz ruskog plina, što je praktično pred vratima i predstavlja ozbiljnu opasnost za BiH. Drugi razlog je značaj Južne plinske interkonekcije, ne samo u ekonomskom, već i u geopolitičkom smislu, dok je treći razlog dolazak američkog investitora i američkog kapitala, što dodatno pridonosi stabilizaciji odnosa u BiH, naveo je Konaković uz opasku da su sastanku definirani mali akcijski plan i hodogram.

- Definirani su naredni pravci djelovanja Vijeća ministara i Vlade FBiH. Parlamentima je dano u zadaću usvojiti potrebne prostorno-planske i druge akte. Danas smo se dogovorili o kratkim rokovima, no držim da ova priča postaje potpuno realna. Ovo je primjer da se, kada ima političke volje, stvari u BiH može završene u roku od dan - dva. Teme su poznate, stavovi definirani, a najveći problem, a to je pitanje načina upravljanja kompanijom koja će projekt voditi, riješen je. Ide se u dodjelu koncesije koja, naravno, neće biti unaprijed namijenjena nikome, već će svi imati mogućnost sudjelovati u procesu. No, američke kompanije imat će izvjesnu prednost, jer se radi o američkom LNG-u i postoji interes američkih kompanija. Neke su, koliko mi je poznato, već iskazale interes prema Vladi FBiH, precizirao je Konaković, koji je dodao da je predviđeno i formiranje povjerenstva koje će odlučivati o koncesiji.

- Bilo bi divno kada bi se pojavio domaći investitor koji bi mogao jamčiti isporuku plina i uložiti milijardu, no mislim da je to u ovom trenutku nerealno. To nije porazno, već je realnost današnjeg vremena. Moram reći da mi se sviđa odlučnost i brzina administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i način na koji se odnose prema ovom pitanju, što je za BiH dobra poruka, kazao je.

- Ne bih prejudicirao, ali smatram da je riječ o vraćanju na temu koja je već bila zaključena. Neka o detaljima govori HDZ BiH, zaključio je.