Kritika uznemiravanja na radnom mjestu i borba za pravdu
Anica Ramić je nakon što je prijavila korupciju u Centru za mentalno zdravlje u Trebinju postala žrtva mobinga. Iako je prošla kroz dug pravni proces, uspjela je smijeniti direktora, vratiti se na posao i dobiti poziciju načelnice službe za kvalitet. Njeno iskustvo otkriva da mnogi zaposleni trpe ucjene i nasilje, ali se boje da prijave kolege ili nadređene. Ovo svjedočanstvo ukazuje na neprepoznatost problema uznemiravanja na radnom mjestu u zakonima BiH, posebno u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu u Republici Srpskoj i inicijativa u FBiH
U Republici Srpskoj Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu važi od 2021. godine, dok se u Federaciji ovaj problem prepoznaje samo kroz odredbe o diskriminaciji i mobingu. Nedavno je upućena inicijativa federalnim institucijama da se pitanje uznemiravanja na poslu konačno zakonski reguliše, kako bi se poboljšala atmosfera i produktivnost na radnim mjestima.
Pravni izazovi i svjedočenja odvjetnika
Stručnjaci za radno pravo ukazuju da sudski postupci u ovim slučajevima mogu trajati i do šest godina. Neophodno je jasno dokazati elemente mobinga da bi se teret dokaza prebacio na poslodavca ili osobu koja vrši uznemiravanje. Takođe, radnici često teško dokazuju sitne provokacije jer su svjedoci uglavnom na strani poslodavca, što otežava ostvarivanje pravde.
Zakonska zaštita kao korak ka sigurnom radnom okruženju
Uvođenje zakona o zaštiti od uznemiravanja značajno bi unaprijedilo sigurnost radnika oba pola i pružilo im alate i osnaženje za prijavu nasilja. Šutnja i tolerisanje nasilja ohrabruju dalje zlostavljanje, stoga je neophodno da svaki oblik mobinga bude prijavljen kako bi se zaštitile žrtve i unaprijedio radni ambijent.
