Odlaganje sjednice o referendumu u Narodnoj skupštini RS
Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske nije zakazao datum posebne sjednice za razmatranje inicijative predsjednika Milorada Dodika o raspisivanju referenduma. Iako je najavljeno da će se o referendumu raspravljati, jedino je utvrđeno da će sjednica biti, bez preciznog datuma.
Najava referenduma od strane Milorada Dodika
Dodik je nakon što mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat najavio da će tražiti da građani odluče o njegovom mandatu, jer smatra da im je mandat dao narod. "Dok mi god narod bude davao mandat, ja ću biti ovdje", poručio je Dodik, ali tačan datum referenduma još nije poznat.
Dnevni red posebne sjednice Narodne skupštine
Na prijedlog dnevnog reda 24. posebne sjednice fokus će biti na informaciji o presudi Suda BiH o Dodiku i odluci CIK o njegovom prestanku mandata, te donošenju odluke o raspisivanju referenduma povodom ovih događaja.
Politički kontekst i pravne ocjene
U informaciji Narodne skupštine navodi se da je "nelegalni i nelegitimni stranac" Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH 2024. godine, usmjerene na raniji prestanak mandata zvaničnika, uključujući Dodika. Takođe, Šmit je, iako nema zakonodavnu vlast, nametnuo i član 203a Krivičnog zakona BiH o neizvršavanju odluka visokog predstavnika.
Odluke Suda BiH o Dodiku ocijenjene su kao dio pokušaja eliminacije demokratski izabranog predsjednika RS, dok se visoki predstavnik naziva institucijom bez ustavnih ovlašćenja jer nije pomenut u Ustavu BiH već u Aneksu 10.
Ustavne odredbe o mandatu predsjednika RS
Podseća se da mandat predsjednika Republike Srpske može prestati samo ostavkom ili opozivom, a sudske odluke ili odluke visokog predstavnika prema Ustavu RS nisu prihvatljivi razlozi za raniji prestanak mandata. Izborni zakon BiH ne može proširivati te razloge jer je ustav prioritetni pravni akt.
Zakonom o imunitetu RS potvrđeno je da predsjednik RS nije krivično ili građanski odgovoran za postupke u okvirima funkcije tokom mandata i nakon njega.
Zaključak i političke implikacije
Pravno gledano, primjena ujednačenog Zakona BiH ispod ustavnog nivoa prema Dodiku nije moguća, a usvajanje takvog stava CIK podržalo bi unitaristički koncept BiH koji negira postojanje Republike Srpske.
