Neodrživost mirovinskog sistema u BiH
U Bosni i Hercegovini, oko 280.000 penzionera ili gotovo 39% ukupnih umirovljenika živi sa mirovinom koja jedva pokriva osnovne životne troškove, iznoseći oko 300 eura mjesečno. Mirovinski fondovi dizajnirani su u vremenu kada je omjer radnika i penzionera bio znatno povoljniji, ali danas se sistem suočava s ozbiljnim problemima održivosti. Za isplatu penzija 744.000 umirovljenika prošle godine bilo je potrebno oko 2,7 milijardi eura, a predviđa se da će do 2028. godine ta suma porasti za dodatnu milijardu eura.
Minimalne mirovine i troškovi života
U Federaciji BiH, najniža mirovina u julu 2025. iznosila je oko 306 eura, dok je u Republici Srpskoj još niža, oko 260 eura za 40 godina radnog staža. Više od 19.000 umirovljenika prima samo oko 150 eura. Procjene sindikata govore da osnovni životni troškovi za četveročlanu porodicu dosežu i do 1.600 eura u Federaciji, dok su u Republici Srpskoj oko 1.400 eura. Troškovi uključuju prehranu, stanovanje, komunalije, odjeću, obuću, prijevoz i higijenske potrepštine.
Neravnoteža u sistemu i ekonomski izazovi
Broj penzionera gotovo je izjednačen s brojem radnika – što dodatno ugrožava održivost sistema. Federacija BiH ima samo oko 88.000 više radnika od umirovljenika, dok je u Republici Srpskoj omjer već izjednačen. Siva ekonomija i rad na crno smanjuju prihod od doprinosa, dok ogromna migracija mladih radnika u inozemstvo ona dodatno otežava situaciju. Sa oko 31% bruto plaće koja ide na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, uz dodatnih 10% poreza, radnici se suočavaju s velikim poreznim opterećenjem koje, prema poslodavcima, onemogućava povećanje plata i zadržavanje radne snage.
Finansiranje deficita i izgled budućnosti
Mirovinska primanja se nadoknađuju novcem iz drugih poreza, naročito PDV-om, koji se plaća i nahranu i lijekove. Federacija BiH je prošle godine pokrivala deficit od oko 300 miliona eura, dok je Republika Srpska pokrila 124 miliona eura manjka. Nema državnog mirovinskog fonda, već entitetski proračuni finansiraju isplate. Vlade se hvale rastom minimalnih penzija od preko 70% u posljednjih deset godina, ali ostaje pitanje hoće li to biti dovoljno da pokrije rastuće troškove života i kako će se sistem nositi s pritiskom sve većeg broja penzionera u narednim godinama.
